OPĆa SKUPŠTINa un-a

Plenković pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti, najavio da će RH ugostiti prvi parlamentarni samit Krimske platforme

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 24.09.2022 01:20
  • Objavljeno 24.09.2022 u 00:00
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: UN

Premijer Andrej Plenković u govoru pred Općom skupštinom UN-a poručio je da posljednji potezi ruskog predsjednika Vladimira Putina - djelomična mobilizacija, priprema referenduma i nuklearne prijetnje - predstavljaju još jednu opasnu eskalaciju krize bez presedana. 'Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine', nabrojao je, rekavši da najviše pate Ukrajinci, ali se posljedice osjećaju na globalnoj razini i moraju se osuditi širom svijeta

Podsjetio je da je gotovo trećina teritorija Hrvatske prije tri desetljeća bila okupirana, a zemlja se usto morala boriti za međunarodno priznanje i imala je embargo na oružje. 'Hrvatski narod zna kako je to kad ste napadnuti i što je potrebno za obranu domovine', kazao je, dodajući da je Hrvatska danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom je vrhu donatora organa, uspješna je turistička destinacija i proizvođač najbržeg električnog automobila na svijetu.

'Uspjeh je moguć, ako postoji odlučnost i vizija budućnosti', kazao je. Upravo temeljem svog iskustva, Hrvatska je na više razina pomogla Ukrajini, ustvrdio je Plenković, dodajući da će Hrvatska u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme.

Inače, Krimska platforma je međunarodni koordinacijski format, osnovana lani na inicijativu Ukrajine s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava. Platforma djeluje na razini predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih skupina i mreže stručnjaka.

Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini "radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane".

"Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo", istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.

  • +15
  • +12

LNG terminal

Izvor: Cropix / Autor: Bozidar Vukicevic / CROPIX

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. "Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora", rekao je Plenković.

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

"Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena)", naveo je.

Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na "nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini".

  • +25
  • +22

Poplave u Pakistanu

Izvor: EPA / Autor: WAQAR HUSSEIN

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time "osnažuje svoju poziciju".

Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi. "Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu", rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatskoj "stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti". "Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH", rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.

Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti "pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme".

"Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti", rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH. "Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost", naglasio je.

Plenković je zaključno poručio da "dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju".

Dodao je da je "potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije".

"Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (...) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan", rekao je Plenković.

  • +1

Andrej Plenković u UN-u

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Vlada RH

Podsjetimo, premijer Plenković rekao je ranije u petak za Bloomberg TV da postoji "jasna politička volja" da se nastavi sa sankcijama protiv Rusije čija je invazija na Ukrajinu uvukla Europu u energetsku krizu i da Hrvatska povećanjem kapaciteta LNG terminala želi postati regionalni centar za opskrbu plinom. "Ruska agresija na Ukrajinu je ključni problem", rekao je hrvatski premijer i istaknuo da međunarodna zajednica, posebno transatlantska "djeluje ujedinjeno, jasno i brzo" usvajanjem sankcija protiv Moskve.

Plenković je na marginama Opće skupštine održao i niz bilateralnih sastanaka. Razgovarao je s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, kanadskim premijerom Justinom Trudeauom, slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom, posebnim predstavnikom EU za dijalog Prištine i Beograda Miroslavom Lajčakom i norveškim premijerom Jonasom Gahrom Storeom.