Mađarski premijer odlučio je javno obznaniti više od 44.000 dosjea mađarskih tajnih službi iz doba komunizma o mnogim građanima. Pravnici upozoravaju da je to kršenje prava na privatnost, a neki strahuju da bi razotkrivanje moglo potresti političku, kulturnu i javnu scenu Mađarske
Budući mađarski premijer Peter Magyar među brojnim obećanjima najavio je da će 22. listopada, uoči 70. obljetnice Mađarske revolucije, javno objaviti tajne dosjee agenata i suradnika komunističke tajne policije. O tome je već razgovarao s Gergőom Csehom Bendegúzom, glavnim ravnateljem Povijesnog arhiva Službi državne sigurnosti, piše Index.hu.
Prema njegovu planu, javni će biti svi dosjei, a ne samo popisi imena agenata, što je izazvalo rasprave među pravnicima i povjesničarima. Jedan od autora prvog prijedloga zakona o lustraciji iz 1990. godine, Péter Hack, podržava objavu popisa agenata, ali ne i otvaranje dosjea.
"Potpuna javna dostupnost dosjea ne bi najviše naudila bivšim agentima, nego osobama koje su bili praćene i špijunirane", upozorio je Hack.
Tajne, preljubi, afere...
To bi, naime, moglo razotkriti privatne tajne, preljube, afere i mnoge osjetljive detalje o žrtvama režima, čime bi se povrijedilo njihovo pravo na privatnost. Hack je istaknuo da su imena agenata tajne službe ionako dostupna te da su oni imali 35 godina da se suoče sa svojom prošlošću.
Svaki suradnik mađarskih tajnih službi u vrijeme komunizma dobio je tajno ime i zadatak da piše izvješća o kolegama, prijateljima, rodbini ili javnim osobama. Do 1990. godine registrirano je 44.000 dosjea klasificiranih pod oznakama B i M, što je značilo osobne podatke i izvješća.
Neki dosjei su već procurili u javnost pa se tako zna da su na meti mađarskih tajnih službi bili filmski redatelj István Szabó, pisac István Csurka, premijer Péter Medgyessy, rock pjevač Gyula Vikidál i drugi. Zbog toga mnogi smatraju da će razotkrivanje dosjea potresti političku, kulturnu i javnu scenu Mađarske.