Nakon izborne pobjede nad dugogodišnjim čelnikom Viktorom Orbánom, Magyar je poručio kako planira produbiti odnose sa susjednim državama, pri čemu posebno ističe Austriju kao ključnog partnera. 'Nekada smo dijelili istu državu, a Austrija je važan gospodarski partner Mađarske. Želio bih ojačati odnose iz povijesnih, ali i kulturnih i ekonomskih razloga', rekao je.

Iako je dio političke podrške dobio obećanjem obnove odnosa s Europskom unijom, Magyar pritom ne vidi Mađarsku kao izoliranog aktera. Naprotiv, zagovara stvaranje snažnijeg bloka srednjoeuropskih država, okupljenog oko sličnih političkih i ekonomskih interesa. U tom bi savezu, smatra, dominirali konzervativno orijentirani lideri sa sličnim stavovima o migracijama, energetici i gospodarskoj politici, piše Politico.

U središtu te ideje nalazi se povezivanje postojećih regionalnih inicijativa. Magyar je već predložio spajanje Visegrád Grupe koja okuplja Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku, sa forumom u kojem sudjeluju Austrija, Češka i Slovačka - Slavkov format. ‘Vjerujem da je to u interesu svih zemalja, uključujući Austriju i Mađarsku’, poručio je.

Prvi potezi nove vlade trebali bi jasno signalizirati taj smjer. Magyar je najavio da će početkom svibnja posjetiti Varšavu i Beč, čime želi otvoriti novu fazu regionalne suradnje. Dok Austriju vidi kao prirodnog saveznika, od poljskog premijera Donald Tusk očekuje političke lekcije, osobito u pogledu obnove liberalne demokracije i otključavanja europskih fondova.

To je i jedan od njegovih ključnih prioriteta: Mađarska želi osigurati pristup oko 18 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a, kao i dodatnih 16 milijardi eura iz europskih obrambenih fondova. Cilj je i ukidanje kazne od milijun eura dnevno zbog nepoštivanja europskih migracijskih pravila.

Austrijska strana zasad pokazuje da je otvorena prema toj inicijativi. Prema riječima jednog visokog diplomata, jačanje suradnje srednjoeuropskih država unutar EU-a ima logiku sličnu modelu Beneluxa - manjim državama omogućuje veću težinu u donošenju odluka.

Na toj liniji razmišlja i austrijski kancelar Christian Stocker, koji je s Magyarom već razgovarao na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Tamo su, prema dostupnim informacijama, otvorili teme buduće suradnje i poboljšanja uvjeta za austrijske tvrtke u Mađarskoj.

Ekonomska povezanost kao temelj

Veze između dviju zemalja već su snažne. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj, s ulaganjima većim od 11,7 milijardi eura, a oko 134.000 Mađara radi u Austriji, često kao dnevni migranti. Austrijska središnja banka ističe kako rastuća trgovinska razmjena sa srednjom i jugoistočnom Europom stabilizira austrijsko gospodarstvo u vremenu globalne neizvjesnosti.

No pokušaji stvaranja čvršćeg regionalnog saveza nisu novi. Još početkom 2000-ih Austrija je zagovarala sličnu inicijativu, no tada je naišla na otpor, osobito u Poljskoj i Sloveniji, zbog straha od obnove austrijske dominacije nalik onoj iz vremena Austro-Ugarske.

Danas je situacija drukčija. Mađarska izlazi s inicijativom kao samopouzdanija i gospodarski stabilnija država, a Poljska, ojačana ekonomskim i vojnim rastom, više ne vidi takvu suradnju kao prijetnju.

Unatoč zajedničkim interesima, i dalje su velike razlike među državama srednje Europe. Primjerice, po pitanju Ukrajine Austrija i Poljska podupiru dodatnu pomoć, dok Mađarska, Češka i Slovačka zauzimaju rezerviraniji stav, osobito kada je riječ o velikim financijskim paketima.

Razilaženja postoje i oko budućeg članstva Ukrajine u Europskoj uniji, što dodatno komplicira potencijalno formiranje čvrstog političkog bloka.

No stručnjaci upozoravaju da zajednički interesi - osobito u području infrastrukture i ekonomskih projekata - ostaju snažan motiv za suradnju. Koordinirani nastup prema Bruxellesu mogao bi tim državama osigurati veću pregovaračku moć i povoljniji pristup europskim fondovima.

Magyarov plan ne proizlazi samo iz regionalne politike, već i iz njegovog iskustva u europskim institucijama. Kao bivši diplomat i europarlamentarac, dobro poznaje mehanizme odlučivanja u Bruxellesu.

Kako ističu analitičari, upravo bi to mogla biti njegova najveća prednost. 'Ako želite imati veću težinu u Bruxellesu i biti protuteža velikim državama poput Francuske i Njemačke, morate se udružiti', ocjenjuje politolog Stefano Bottoni.