antifašisti na okupu

Partizani u Zagrebu slavili 75 godina Desetog korpusa, na fešti i veleposlanici

19.01.2019 u 16:59

Bionic
Reading

Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba i Grad Zagreb obilježili su u subotu 75. obljetnicu formiranja Desetog korpusa zagrebačkog NOV Hrvatske, a sudionici su naveli da povijesni revizionizam mijenja percepciju antifašizma i odnos prema njegovom nasljeđu

Nakon minute šutnje kojom je odana počast svim poginulim borcima narodnooslobodilačke borbe i Domovinskog rata, okupljene preživjele pripadnike Desetog korpusa zagrebačkog NOV Hrvatske i prisutne sudionike narodnooslobodilačke borbe pozdravio je u Staroj gradskoj vijećnici predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin.

"Drago mi je što su još uvijek ovdje među nama, jer oni su stvarali povijest, oni su povijest. Oni su naša velika vrijednost", rekao je Habulin.

Napomenuo je kako se osnutak Desetog korpusa zagrebačkog prije 75 godina na današnji dan u mjestu Rasinja, kada su u sastav korpusa ušle 32. i 33. divizija i šest partizanskih odreda s diverzantskim bataljunom, nikako nije dogodio slučajno.

"Naime, već je prijeđen put u toku narodnooslobodilačke borbe i sazreli su uvjeti da se formira jedinica formacijski toliko snažna da može operativno izvršavati zadatke na prostoru sjeverozapadne Hrvatske", kazao je.

"Ta je potreba rezultirala formiranjem Desetog zagrebačkog korpusa koji je imao vrlo značajnu ulogu na ovom prostoru, ispresijecanom vrlo važnim komunikacijama pred vratima centralne Europe, koji je za okupatora i kvislinške snage bio značajan i politički i vojno, tako da su aktivnosti i akcije koje je Deseti korpus poduzimao imale ogroman značaj", dodao je Habulin.

Zagreb se, kako je rekao, bez obzira na žrtve "nije dao pokoriti"; od oko 220 tisuća građana, četvrtina je sudjelovala u narodnooslobodilačkom ratu, oružanoj borbi i drugim oblicima otpora, a "formiranje Desetog korpusa iz drugih formacija u blizini Zagreba, bio je akt ne samo vojničke odvažnosti nego i čin velike hrabrosti".

"Jedinice korpusa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na strateškim vratima centralne Europe svojim su akcijama najavile totalan krah nacifašističke mašinerije, a antifašistička borba iznjedrila je najviše demokratske vrijednosti – slobodu, jednakost, ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, prava čovjeka", kazao je.

Današnja je Republika Hrvatska u AVNOJ-evskim granicama izvojevana u narodnooslobodilačkoj borbi i sačuvana u tim istim granicama u Domovinskom ratu, istaknuo je.

Danas je vrijeme NOB-a izloženo valu povijesnog revizionizma, ocijenio je nadalje predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.

  • +7
Svečanost povodom 75. obljetnice osnutka Desetog korpusa zagrebačkog NOV Hrvatske Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Ustvrdio je da je povijesni revizionizam "vrlo snažan; nikad dosad nije se toliko agresivno, toliko uporno napadalo sudionike NOB-a, nikad se toliko loše nije karakterizirala sama narodnooslobodilačka borba", ustvrdio je Habulin.

Dodao je da iz toga proizlazi i odnos prema antifašizmu, prema uz njega vezanoj spomeničkoj baštini i prema antifašističkim borcima koji su još uvijek živi, a samim time i prema Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH, dakle, udruge koja okuplja i borce i antifašiste.

Uz brojne članove Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, među kojima je bio i jedan od najstarijih sudionika NOB-a Juraj Hrženjak, obilježavanju su nazočili zastupnici Hrvatskog sabora i zagrebačke Gradske skupštine, predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras,te članovi diplomatskog zbora, među kojima veleposlanica Norveške Astrid Versto i ruski veleposlanik Anvar Azimov, izaslanstvo veleposlanstva Crne Gore i gosti iz susjednih država.

Obilježavanju je nazočila i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić. Posebno se osvrnula na simboličan značaj za Grad Zagreb Desetog korpusa zagrebačkog, koji u svojem imenu nosi ime grada, a u njemu su sudjelovali brojni Zagrepčani i Zagrepčanke.

"U tom simboličnom smislu trebamo se prisjetiti da je u njemu, po tadašnjem broju stanovnika, sudjelovao svaki četvrti stanovnik u različitim oblicima antifašističkog djelovanja grada Zagreba, a i poginulo je oko 7800 Zagrepčanki i Zagrepčana", rekla je.

To pokazuje, ocienila je, da je grad Zagreb oduvijek bio slobodarski, otvoren i demokratski grad koji cijeni sva humana i antitotalitaristička nastojanja.

"Antifašistički pokret u različitim zemljama različito se tumačio nakon Drugog svjetskog rata i poprimao oblike različitih političkih uređenja, što je ostavljalo utjecaj na percepciju antifašističkog pokreta. Ali kao ideja, antifašistički pokret se potvrdio kao tekovina s vrijednošću uvažavanja prava čovjeka, ljudskih prava i kao takav je konačno ušao i u preambulu hrvatskog ustava", ustvrdila je Majić.

Svečanost je uveličao nastup mješovitog pjevačkog zbora Židovske općine Zagreb 'Lira' i Partizanskog zbora ZUABA-e ZAGREB.