Povratnom naknadom će od 1. siječnja sljedeće godine biti obuhvaćeni i proizvodi u tetrapaku ili bočicama manjima od dva decilitra, što bi moglo dovesti do njihova poskupljenja
Sustav povratne naknade, koji trenutno predviđa davanje 10 centi za svaku prikupljenu plastičnu ili staklenu bocu te limenku, od 1. siječnja sljedeće godine bit će znatno proširen.
Uz već navedenu ambalažu, otada će uključivati i tetrapak te sve bočice pića zapremnine manje od dva decilitra. No, to bi moglo dovesti do poskupljenja proizvoda u tim pakiranjima.
"Ono što je za potrošače važno jest da će s 1. siječnja, ako ti proizvodi uđu u sustav povratne naknade, doći do porasta cijene za iznos povratne naknade”, potvrdila je za Poslovni dnevnik Dragica Bagarić, direktorica tvrtke Eko Ozra, koja se bavi zbrinjavanjem otpada.
vezane vijesti
Niz prepreka
Dok dio građana pozdravlja ovu mjeru kao ekološku, ali i kao financijski poticaj najsiromašnijima, proizvođači i trgovci nabrajaju niz prepreka zbog kojih traže odgodu primjene novih odredbi.
“Hrvatska u ovom trenutku nema kapacitete za oporabu višeslojne kartonske ambalaže, a trgovina nema aparate za preuzimanje te ambalaže već bi je morala sakupljati ručno”, naglasila je Bagarić, dodajući i problem higijene u trgovinama.
Zabrinuti su i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. “Proširenje sigurno nosi sa sobom određene komplikacije i povećanje troškova. Tetrapak ambalaža je puno kompleksnija za prikupljanje u odnosu na limenke, PET i staklo jer je višeslojna, što će zahtijevati dodatne investicije”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Povećane količine ambalaže
No, iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, poručuju da za iznenađenja nema mjesta, jer su svi rokovi i odredbe već otprije poznati.
“Pravilnik je iz 2023. godine, bilo je dovoljno vremena da se svi priviknu i pripreme. Istina, nije ostalo više puno vremena, ali činimo sve da sustav ipak profunkcionira od propisanog roka”, rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, dodajući da trgovine već imaju uhodan sustav te da će se samo povećati količina ambalaže koju će prikupljati.
Ta povećana količina ambalaže, prema nekim procjenama, mogla bi se povećati za 400 milijuna komada godišnje. “Naravno, imat će nešto više posla, ali možda treba spomenuti da i za taj dio posla trgovci dobivaju naknadu”, dodala je Radović, aludirajući na naknadu za rukovanje koja se isplaćuje za svaku prikupljenu jedinicu.
Prijetnje iz Europe
Pritisak da se uvede širi raspon povratne naknade ponajprije je uzrokovan prijetnjom tužbom Europske komisije pred Sudom EU zbog nepotpunog prijenosa Direktive o ambalažnom otpadu. Hrvatska je taj problem riješila donošenjem novog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, ali i ambicioznim ciljevima.
Naime, plan je bio da se do kraja prošle godine reciklira najmanje 65 posto mase ambalažnog otpada, dok bi taj udio trebao porasti na 70 posto do kraja 2030. godine. To se nastoji postići upravo širenjem vrsta ambalaže za koju je moguće dobiti 10 centi po komadu.
Novi Pravilnik donosi niz tehničkih obveza za proizvođače, jer će sva ambalaža u sustavu povratne naknade morati nositi jedinstvenu GTIN oznaku. Proizvođači će, uz to, morati dostavljati uzorke svake nove ambalažne jedinice na odobrenje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najkasnije 14 dana prije stavljanja na tržište.
