ŽESTOKE KRITIKE OPORBE

'Odredbom od 25.000 riječi želite istisnuti s tržišta jedne novine'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 11.06.2013 15:01
  • Objavljeno 11.06.2013 u 15:01
Branko Vukšić

Branko Vukšić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Saborski zastupnici raspravili su danas Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji se u saborskim klupama našao u drugom čitanju. Najviše je pozornosti u javnosti polučila odredba prema kojoj se PDV za dio dnevnih novina smanjuje na pet posto, oporbu je zbunila kvota od najmanje 25.000 riječi autorskih tekstova koje te novine moraju imati, što smatraju da je upereno kako bi se jedne dnevne novine uklonile s tržišta

Predstavljajući Zakon o PDV-u zamjenik ministra financija Boris Lalovac kazao je kako su se, s obzirom na prvo čitanje, neke stvari ipak izmijenile, poput dijela koji se odnosi na PDV na novine.

'Propisuje se PDV od pet posto na novine, novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno i skupno objavljuju programske sadržaje namijenjene kontinuiranom informiranju javnosti u aktualnim, društvenim, odnosno političkim, gospodarskom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu, osim onih koji su u cijelosti ili u većem dijelu sadrže oglase ili služe oglašavanju. Također je prihvaćen prijedlog za snižavanje stope PDV-a na 10 posto za ulaznice za koncerte. Predložena je i propisana primjena snižene stope PDV-a 10 posto na usluge smještaja u plovnim objektima nautičkog turizma, tzv. čarteru', kazao je Lalovac

Kazao je Lalovac kako je Vlada razmatrala smanjenje PDV-a na neke prehrambene proizvode, no da se na to nisu odlučili jer ili europske direktive to nisu dopuštale ili proračun to ne bi mogao izdržati.

'Tako da ćemo sljedeće godine probati i vidjeti kako će se zapravo izvršavati proračun', kazao je Lalovac.

Najviše je pažnje u raspravi izazvala upravo odredba koja se tiče novina. Naime, prema zakonskom tekstu, PDV od pet posto plaćat će 'novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno i kao opće-informativni tisak objavljuju novinarske autorske tekstove u opsegu od najmanje 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju'.

Branko Vukšić
iz Hrvatskih laburista zapitao se zašto se visina PDV-a od pet posto ne primjenjuje na sve informativne tiskovine, što podrazumijeva i dnevne novine i tjednike.

'Ako ne proširimo taj PDV od pet posto na ostale tiskovine, na tjednike, bojim se da skoro vrijeme tih tiskovina neće biti, da će nestati s tržišta jer su u odnosu na druge medije u nelojalnoj konkurenciji. Upitna su radna mjesta. Znamo dobro da je u ovom trenutku na burzi rada 700 novinara. Proračun gubi ovom odlukom o smanjenju PDV-a 25 milijuna. Međutim, gašenjem novina i tjednika mogao bi izgubiti daleko više', kazao je Vukšić.

Osvrnuo se Vukšić i na odredbu od 25.000 riječi u izdanju, koliko novine moraju zadovoljiti da bi bile u kategoriji s PDV-om od pet posto.

'U novinama sa 50.000 riječi i u novinama sa 500.000 riječi može se napisati toliko žutila, daleko više nego što je to u novinama sa 25.000 riječi u jednom, u primjerku dnevnoga izdanja. Prema tome, formulacija da informativni tisak koji objavljuje najmanje od 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja je diskriminirajući, on se odnosi samo na jedan medij. I mislim da su se debelo upleli klanovi kako bi pokušali istisnuti s tržišta jedne novine ili možda jednu izdavačku kuću', rekao je Vukšić, apostrofirajući 24 sata.

Zapitao se tko će brojati imaju li neke novine najmanje 25.000 riječi, dodavši da bi se moglo dogoditi da 'cenzori broje autorske retke svakoga dana'.

Replicirao mu je HDZ-ov Goran Marić. 'Koja je društvena opravdanost da se različito porezno tretiraju dnevne novine koje imaju 24.500 riječi i novine koje imaju 25.501 riječ? Nikakva, razlozi nisu ni navedeni, a jedino mogu i biti iracionalni. A toga ne smije biti u zakonu nikako, iracionalnosti, pogotovo nejasnoća', kazao je Marić

Tom 'nesuvislom kriteriju' koji se vezuje uz broj riječi nije se mogla načuditi ni HDZ-ova Martina Dalić.

'Takvi kriteriji ustvari su posljedica su želje poreznika, želje predlagača zakona da poreznim instrumentom nekome pogoduje nešto malo više, a nekome malo manje. Ovo otkriva volju, želju i ambiciju predlagača zakona da ide točkasto, pojedinačno prema nekim pojedinačnim medijima ili nekim pojedinačnim dijelovima društvenog prostora onako kako vjerojatno predlagač zakona smatra potrebnim i kako je sukladno njegovom ideološkom okviru', kazala je Dalić

Zapitala se i kojim se kriterijima predlagač vodio kada je, primjerice, na znanstvene časopise stavio PDV od pet posto, a na časopise za kulturu i umjetnost 10 posto.

Na njeno izlaganje replicirao je laburist Vukšić. 'Postoje novinari koji su kadri s više od 25.000 riječi ispisati laži, izmisliti, zažutjeti, izmisliti intervjue, a da ta tiskovina ima ukupno 50.000 riječi, 100.000 riječi i da bude oporezovana nižom stopom', rekao je Vukšić

I HDZ-ovog Gorana Marića zanimalo je tko se dosjetio tog kriterija. 'Ako se radi o mlađoj osobi, predložio bih je odmah za znanstvenog novaka, ako se radi o osobi srednje dobi, predložio bih odmah da dobije nagradu za doprinos za znanosti, a ako se radi o nekome tko je u poodmakloj dobi, njemu doista treba dodijeliti orden, nagradu za životno djelo', rekao je Marić.

Na prozivke da su vladajući htjeli nekome pogodovati odgovorio je SDP-ov Igor Rađenović. 'Ovdje se radi o dnevnim novinama koje izdaju određene izdavačke kuće, ali one izdaju i druge časopise, tjednike itd. Jedne od njih izdaju i ovaj drugi dnevni list koji će biti pogođen ovim zakonom i platiti porez 10 posto, odnosno ostat će mu porez isti. Ovo rješenje je pronađeno i zato je nezgodna situacija kolegama iz Ministarstva financija da praktički brane tu situaciju, a Ministarstvo kulture je predložilo takav kriterij. Vjerojatno se on operativno može i provesti i vidjet ćemo što on nosi. Vjerujem da ćete složiti da je stanje informiranja dnevnih novina i kvalitete danas vrlo, vrlo loše i da je ovo pokušaj da se stvari riješe', kazao je Rađenović.

Odgovorila mu je Dalić. 'Digli ste branu, ako se mediji mogu oporezivati razlikovanjem broja riječi, oprostite, zašto onda ne bi bila različita stopa za mlijeko s obzirom na količinu masti u mlijeku, što je objektivniji kriterij, lakše utvrdiv nego broj riječi', rekla je Dalić.

HDZ je najavio da će podnijeti amandman kojim će tražiti povlačenje kriterija od 25.000 riječi, a u tome će im se pridružiti i nezavisni zastupnik iz kvote SDP-a Josip Kregar, koji je kazao da bi brojanje riječi moglo 'otvoriti pitanje imamo li jednakost poslovanja na tržištu, ali i zahtjev za ustavno-sudskom zaštitom'. Posebno je pohvalio kriterij koji nalaže da dnevne novine za smanjeni PDV od pet posto moraju imati statut medija.

'Takvo određenje postoji i u drugim zakonima, ali do sada nije bilo mehanizma koji nakladnike prisiljava na to. Ovim i ovom odredbom mi imamo instrument koji nakladnike navodi ili im sugerira da se ponašaju kako zakon od njih traži, tj. da imaju statut medija', rekao je Kregar.

Manjkavosti pojedinih odredbi svjesni su očito i u HNS-u. 'Mogu u ime Kluba reći da određene primjedbe imaju temelje, ali zato u drugom čitanju postoje amandmani, a uvidjeli smo da su i nakon prvog čitanja i amandmani, i prijedlozi, i primjedbe u znatnoj mjeri usvojeni, kao što se inače usvajaju u mandatu ove Vlade. Koliko znam, i kolega Beus nešto po tom pitanju priprema', kazao je HNS-ov Srđan Gjurković

I HDZ-ov Davorin Mlakar u svojoj se pojedinačnoj raspravi osvrnuo na odredbe koje se tiču novina te se zapitao zašto je Vlada PDV odlučila smanjiti samo novinama. 'Zašto ste od dosega ovakve povlastice izbacili sve elektroničke medije koji vam također rade kao dnevni servis. Neću govoriti o imenima svih tih portala, ali imate čitav niz portala koji dnevno objavljuju vijesti, objavljuju isto tako mišljenja novinara koji su nekad radili i u tiskanim medijima, a sada su oni koji su de facto konkurencija dnevnim novinama stavljeni u puno nepovoljniji položaj od ovih novinara i novina koje se izdaju u papirnatoj formi. Pa ako već postoji potreba za javnim servisom, na neki način upućivanjem javnosti u sve ono što se može doznati putem dnevnog tiska, ostavite mogućnost i konkurenciji u elektronskim medijima da na isti način bude porezno tretirana', založio se Mlakar.

I on se osvrnuo na kriterij od 25.000 riječi. 'Ako je norma brojanja riječi ono što će odlučiti hoćete li plaćati porez po stopi od pet ili 25 posto, zašto niste isti princip uzeli za knjige, pa da su, recimo, knjige do 100 stranica oporezivane po stopi od recimo 25 posto, a one koje premašuju 100 stranica imaju nekakvu povoljniju poreznu stopu. To vam pokazuje koliko je besmislen ovaj kriterij', rekao je Mlakar.

Da u smanjenje poreza treba uvrstiti i elektronske medije, ali i lokalne novine koje nemaju obim od 25.000 riječi, smatra HDSSB-ov Zoran Vinković

'Ubraja li se u tih 25 tisuća riječi određenim dnevnim listovima za koje je ovaj zakon pisan, a s obzirom na nomina sunt odiosa, radi se o 24 sata, ali ubraja li se u tih 25 tisuća riječi, nalaze li se tu i one neispunjene križaljke koje ispunjavaju sami građani, s obzirom na to da te riječi nisu upisane u samim dnevnim novinama, nego građani ispunjavaju?' zapitao je Vinković.

Replicirao mu je laburist Vukšić. 'Pitali ste u svojoj raspravi spada li u 25.000 riječi križaljka. Spadaju li u to neispunjene riječi, pa, recimo, okomito može biti tko je naredio odredbu - Milanović, recimo to je jedna riječ s više slova, vodoravno - kome se pogoduje - Paviću', rekao je Vukšić, koji je zbog odredbe od 25.000 znakova također najavio amandmane Hrvatskih laburista.

Iako će gotova cijela oporba, ali i dio vladajućih podnijeti amandman zbog odredbe od 25.000 riječi, zamjenik ministra financija Boris Lalovac na primjedbe iznesene u cijeloj raspravi nije imao prevelik odgovor. 'Samo da vam zahvalim na raspravi i razgovarat ćemo s Ministarstvom kulture koje je predložilo ovakvu formulaciju, pa će se Vlada očitovati na vaše amandmane', zaključio je Lalovac.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!