U nedjelju je Ukrajina lansirala stotine bespilotnih letjelica prokrijumčarenih na teritorij Rusije, ciljajući zračne baze i pritom oštetivši ili uništivši do 20 strateških zrakoplova udaljenih tisućama kilometara.

Ovaj napad potaknuo je obrambene dužnosnike u nekim zemljama NATO-a da hitno procijene vlastitu ranjivost — s obzirom na to da bi neprijatelj, koristeći slične bespilotne sustave, mogao ozbiljno poremetiti sposobnosti najvećih vojnih sila, uključujući Rusiju, Kinu, pa čak i Sjedinjene Američke Države, piše NY Times.

'Ovo nije izoliran incident – riječ je o uvidu u prirodu budućih sukoba, u kojima rat više neće biti ograničen na jasno definirane crte bojišnice', rekao je James Patton Rogers, stručnjak za dronove sa Sveučilišta Cornell. Prema njegovim riječima, nakon 'impresivnog napada Ukrajine' jedno od najhitnijih pitanja za NATO postaje procjena ranjivosti zračnih baza, bombardera i kritične infrastrukture.

Rusija lansirala tisuće dronova

Prije ukrajinskog napada Rusija je intenzivirala gotovo svakodnevne udare bespilotnim letjelicama dugog dometa na vojne i civilne ciljeve diljem Ukrajine, demonstrirajući sposobnost lansiranja tisuća dronova gotovo jednakom brzinom kojom se proizvode. Suprotno tome, proizvođači oružja u Sjedinjenim Državama i Europi već se više od tri godine bore s povećanjem proizvodnih kapaciteta.

U NATO-u postoji sve jasnija svijest o tome da savez mora brzo učiti i prilagoditi se.

Ranije ove godine NATO je otvorio centar za obuku s ukrajinskim snagama u Poljskoj, s ciljem razmjene lekcija iz ruske invazije. Ukrajinska vojska, najveća i zbog rata najiskusnija u Europi (izuzev ruske), ostaje ključni izvor operativnog znanja, unatoč tome što se suočava s izazovima u održavanju kontrole teritorija duž cijele bojišnice.

Zastarjeli oblici ratovanja u NATO-u

Istodobno je značajan dio vojnih struktura zapadnih zemalja i dalje fokusiran na zastarjele oblike ratovanja te se teško nosi s konstantnim valom kibernetičkih napada i drugih oblika hibridnog ratovanja koji prijete energetskoj infrastrukturi, financijskim institucijama i vladinim sustavima, često daleko od fizičkih linija sukoba.

Kina, primjerice, štiti svoje vojne zrakoplove u više od 3000 čvrsto utvrđenih zaklona, a prema riječima bivše visoke dužnosnice Pentagona Simone Ledeen, 'Sjedinjene Države ostavile su svoje piste nezaštićenima'. Nakon ukrajinskog napada Ledeen je na društvenim mrežama upozorila: 'Dobro koordiniran roj mogao bi nas zaslijepiti prije nego što i poletimo.'

Američka vojska zabilježila je prošle godine oko 350 slučajeva pojavljivanja bespilotnih letjelica u blizini stotinu vojnih objekata, izvijestio je u veljači general Gregory Guillot, zapovjednik Sjevernoameričkog zapovjedništva za zračnu i svemirsku obranu.

Novi vladin pregled obrambenih sposobnosti Ujedinjenog Kraljevstva, objavljen ovog tjedna, potvrđuje da i druge članice saveza prepoznaju svoju izloženost. U dokumentu se navodi da bi, u slučaju da dođe do sukoba u idućih nekoliko godina, Britanija i njezini saveznici mogli biti prisiljeni boriti se protiv protivnika koji posjeduju naprednije oružje i tehnologiju.

Potrebno je hitno ulaganje u dronove

Upozorenje je jasno: potrebno je hitno ulaganje u zračne i kopnene bespilotne sustave, uključujući stvaranje zaliha tzv. jednosmjernih napadačkih dronova – letjelica koje uništavaju cilj sudaranjem i eksplozijom. 'Pobijedit će onaj tko najbrže uspije integrirati novu tehnologiju u svoje oružane snage', istaknuto je u izvješću.

Od početka rata i Rusija i Ukrajina uložile su milijarde dolara u izgradnju svojih kapaciteta što se tiče dronova. Dok je Ukrajina prije dvije godine proizvela oko 800.000 dronova, ove godine očekuje se da će ta brojka premašiti pet milijuna, izjavila je Katerina Bondar, bivša savjetnica ukrajinske vlade, danas istraživačica pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. Među tim letjelicama nalaze se i tzv. projektilni dronovi, oni koji navodno mogu letjeti i do 4500 kilometara.

Samo prošlog vikenda, neposredno prije velikog napada na ruski teritorij, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se saveznicima s apelom za dodatna sredstva kako bi proširio nacionalni program razvoja bespilotnih letjelica. 'Naše operacije jasno pokazuju koliko ulaganja u dronove mogu biti učinkovita', poručio je.

Britanija isporučuje 100.000 bespilotnih letjelica

Velika Britanija odmah je reagirala, obećavši u srijedu isporuku 100.000 bespilotnih letjelica Ukrajini ove godine – deset puta više nego što je prvotno planirano.

S druge strane, Rusija, koja bi ove godine mogla izdvojiti više od sedam posto svog BDP-a na obranu, intenzivirala je napade na Ukrajinu, lansirajući više od 1000 dronova tjedno još od ožujka. Prema riječima stručnjaka, većinu tih letjelica čini serija Geran – ruska verzija iranskog jurišnog drona Šahid – od kojih neki modeli koštaju tek oko 20.000 dolara po komadu.

Iako je znatno jeftinija od, primjerice, rakete Storm Shadow, čija cijena doseže milijun dolara, stalna upotreba ovih dronova Rusiju svakodnevno može stajati milijune dolara.

'Ako mogu lansirati stotine dronova svaki dan, to znači da ih svakodnevno moraju i proizvoditi u jednakom broju', rekao je Samuel Bendett, stručnjak za ruske bespilotne sustave i vojnu tehnologiju pri Centru za pomorsku analizu.

Rusija pokazuje vojnu snagu

Porast aktivnosti dronova dolazi u trenutku u kojem se odvijaju pregovori o mogućem prekidu vatre, koje zagovara američki predsjednik Donald Trump, dok Rusija nastoji osvojiti dodatni teritorij prije postizanja bilo kakvog dogovora.

Ova strategija također ima cilj podsjetiti međunarodnu zajednicu na trajnu vojnu snagu Rusije – čak i dok doživljava neuspjehe poput preciznih ukrajinskih napada proteklog vikenda.

'U stvarnosti, nitko u Europi još nije spreman adekvatno odgovoriti na ovu vrstu prijetnje', zaključio je Bendett.