Kina je prošlog tjedna u brodogradilištu u Zhuhaiju porinula istraživački dron nazvan Plavi kit, za koji tvrdi da je najsuvremenije podvodno plovilo sposobno djelovati dok puše tajfun koji podiže morsku površinu i do šest metara. Donosimo više o tom autonomnom plovilu koje kombinira okretnost glisera i izdržljivost nuklearne podmornice da bi zaštitilo kineske pomorske interese i otkrilo tajne oceana
Izvještavajući o porinuću Plavog kita, kineska agencija Xinhua naglasila je da je riječ o prvoj brzoj bespilotnoj podmornici na svijetu koja može raditi pod vodom 30 dana, izdržati ekstremne vremenske uvjete i lansirati istraživačke rakete, što označava velik napredak u pomorskoj tehnologiji te zemlje.
Ovaj podvodni dron dužine 11 metara i istisnine 12 tona sposoban je postići površinsku brzinu od 36 čvorova (66km/h), što je jednako brzini razarača ili torpeda američke ratne mornarice. Kineski izvor navodi i da dron postiže podvodnu brzinu od četiri čvora, odnosno 7,5 kilometara na sat. Dok je u podvodnom položaju, može ostati nepomičan i neotkriven oko mjesec dana, što je pak odlika najsuvremenijih nuklearnih podmornica.
Plavi kit može ploviti stotinama kilometara bez dopunjavanja goriva i roniti na dubini od 60 metara da bi se sakrio od tropskih oluja, s time da je sposoban prikupljati podatke i dok puše tajfun koji podiže razinu mora i do šest metara. Prema službenom Pekingu, primarno je namijenjen civilnoj upotrebi i očekuje se da će značajno doprinijeti istraživanju oceana.
Chen Dake, glavni znanstvenik projekta Plavi kit, iza kojeg stoji Kineska akademija znanosti, rekao je nakon porinuća da je novo plovilo prekretnica u neovisnim kineskim inovacijama u području pomorske tehnologije te pruža vitalan strateški alat za istraživanje mora.
Oči u oči sa snažnim tajfunom
Wu Guosong, glavni inženjer projekta besposadne podmornice u tehnološkoj tvrtki Yunzhou sa sjedištem u Zhuhaiju, rekao je za Xinhuu da sustav donošenja odluka, zasnovan na umjetnoj inteligenciji, koristi najnaprednije algoritme, utrostručujući operativnu učinkovitost u složenim oceanskim okruženjima u usporedbi s ručnim kontrolama.
'Autonomnim planiranjem ruta i raspoređivanjem misija, Plavi kit može se pozicionirati u blizini kretanja tajfuna da bi prilagodio raspored meteoroloških senzora na raketni pogon za prikupljanje ključnih podataka o oceanu i atmosferi', dodao je Wu. Precizirao je i da plovilo može djelovati u uvjetima tajfuna kategorije 12, što je dovoljno intenzivno da proizvede snažne vjetrove brzine 130 kilometara na sat, visoke valove i izuzetno opasne uvjete na pučini.
Govoreći o podvodnim brzinama Plavog kita, Wu je istaknuo da ispod površine koristi napredni pogonski sustav koji se prebacuje između brzih vodenih mlaznica i tihih magnetskih pogona. Inženjer je dodao i da posebni premazi na njemu pomažu u smanjenju buke plovila na ambijentalnu razinu oceana, omogućujući preciznije hidroakustično praćenje za znanstvena istraživanja.
'Plavi kit može zaroniti pod vodu i ostati nepomičan više od mjesec dana, što omogućuje brze odgovore na neočekivane zadaće', nadodao je Wu, napomenuvši da svestran dizajn plovila omogućuje nošenje više od 20 vrsta korisnog tereta, uključujući opremu za meteorološka istraživanja, podvodno mapiranje, fotografiranje, prikupljanje uzoraka vode te inspekciju podmorskih kabela i cjevovoda.
Podvodni superheroj prepun senzora
Za razliku od tradicionalnih podvodnih dronova, modularna fleksibilnost Plavog kita omogućuje mu prilagodbu za širok raspon zadaća. Primjerice, višesnopni sonar koristi se za mapiranje morskog dna visoke rezolucije dok svojevrsni profiler može identificirati naslage nafte, plina i zapaljivog leda. Zasad je poznato to da je tijekom ispitivanja u Južnom kineskom moru mapirao više od 3000 četvornih kilometara podvodnog prostora, i to za 15 dana, što je pet puta brže od konvencionalnih istraživačkih plovila.
Dron je također opremljen inteligentnom mrežom za praćenje sa senzorima kvalitete vode, podvodnim kamerama i bioakustičnim detektorima za promatranje ekoloških pojava u stvarnom vremenu, poput crvenih plima, migracija riba i izbjeljivanja koralja u Južnom kineskom moru, što je prema nedavno objavljenom izvješću kineskog Ministarstva prirodnih resursa postalo sve veći problem.
vezane vijesti
Prema GlobalDati, predviđa se da će globalno tržište bespilotnih pomorskih vozila rasti godišnjom stopom od 6,7 posto i vrijediti do 2034. godine oko 2,5 milijardi dolara. Kina, sa Sjedinjenim Državama, Turskom, Francuskom, Južnom Korejom i Rusijom, smatra se glavnim igračem na tom rastućem tržištu.
Izgrađen preciznim zavarivanjem i složenom montažom, počevši od lipnja 2024. godine, Plavi kit trenutno prolazi kroz rigorozna morska ispitivanja prije svoje službene premijere iduće godine. Kada bude potpuno operativan, ovaj po mnogočemu pionirski dron omogućit će Kini dosad neviđen pristup najopasnijim oceanskim predjelima, i to bez ikakvog rizika po ljudski život. Neovisni stručnjaci pak ocjenjuju da bi mogao poslužiti Kini i u vojne, odnosno špijunske zadaće.
