U središtu ovih sporova je više od tri tisuće sudskih tužbi protiv KBC-a Split, u kojima zaposlenike zastupa ovaj odvjetnički dvojac: u mnogima od njih, tvrde u bolnici, odvjetnici su koristili punomoći koje su im klijenti ranije dali za sasvim druge sudske postupke i uopće nisu znali da su ponovno tužili svog poslodavca, u nekim slučajevima tužbe su se podnosile u ime radnika za period u kojemu su bili na bolovanju ili su već otišli u mirovinu, a postoje i predmeti u kojima su punomoći, barem kako se tvrdi, naprosto falsificirane.

Tportal je u posjedu desetak pravomoćnih sudskih presuda u kojima su u tim postupcima ukinute sve sudske radnje nakon što je utvrđeno da radnici splitske bolnice - najčešće medicinske sestre - uopće nisu dali punomoć odvjetnicima u tim postupcima ili da na punomoćima uopće nije njihov potpis ili pak da odvjetnica nije ni priložila punomoć kojom bi bila ovlaštena za pokretanje postupka.

Suci splitskog Općinskog suda nisu po službenoj dužnosti pokrenuli postupak, odnosno upozorili policiju ili DORH na ovu sumnjivu pravilnost koja se ponavlja u više slučajeva, no upravo to je jedan od detalja koje, kako je tportalu potvrđeno, trenutno provjerava Općinsko državno odvjetništvo.

Doduše, bilo je i slučajeva u kojima su se radnici naknadno izjasnili da su ipak dali odvjetničku punomoć, pa su viši sudovi odobrili nastavak postupka.

Ukupni troškovi koji su nastali kao rezultat vođenja sporova između KBC-a i djelatnika koje su zastupali odvjetnici Radić Šunjić i Skejić već su prešli milijun i pol eura, od čega najveći dio otpada upravo na troškove parničnog postupka - razna vještačenja i, dakako, odvjetničke troškove.

Bolnica zatrpana tužbama

U praksi je situacija potpuno apsurdna: KBC Split, umjesto uobičajenih dvjestotinjak sporova, trenutno ih ima više od tri tisuće, a svakog radnog dana na splitskom sudu održava se u prosjeku trinaest ročišta, na kojima se kao svjedoci moraju pojaviti i rukovoditelji poput predstojnika, glavnih sestara i slično, što dovodi do poteškoća u funkcioniranju ove ustanove.

Prije nešto više od godine dana bolnica je zbog obima posla angažirala vanjske odvjetnike da je zastupaju u nekim slučajevima jer njena pravna služba naprosto više nije imala kapaciteta da sve to pokrije. To je, međutim, dovelo i do promjene u koncepciji jer sada radnici - bilo oni koji su doista podnijeli tužbu, bilo oni koji nisu znali da se u njihovo ime vodi spor - imaju što riskirati.

Prethodno, naime, nikakav rizik za njih nije postojao: u slučaju dobitka spora dobivaju novac, u slučaju gubitka nisu imali nikakvih troškova suprotne strane jer su bolnicu zastupali njeni pravnici. U pravosudnoj praksi ova se niša opisuje kao lukrativno 'predatorsko odvjetništvo', kada pokretanje velikog broja sudskih tužbi više odgovara samim odvjetnicima zbog njihovih troškova koji se obračunavaju po svakoj sudskoj radnji i svakom pojavljivanju na ročištu nego samim tužiteljima.

Tportal ima sudsku presudu koja to vrlo dobro ilustrira: na ime naknade za posebne uvjete rada za period od punih osam godina jednom je zaposleniku splitskog KBC-a sudskim putem dodijeljen iznos od 1,94 eura, no splitska bolnica dužna je u ovom slučaju snositi parnični trošak od 456,81 eura.

'Valjda bi me netko prijavio da sam pokretala postupke bez znanja klijenata'

Prozvana odvjetnica Radić Šunjić za tportal kategorično demantira optužbe da je pokretala sudske postupke bez punomoći i bez znanja samih klijenata. 'Apsolutno je netočno da sam to činila, valjda bi me netko od tih ljudi prijavio. Nijedna stranka to nije učinila pod vlastitim imenom i prezimenom i svugdje se kao prijavitelj pojavljuje bolnica koja za to nije legitimirana. Umjesto da se služe takvim metodama, preporučujem im da se više brinu o svojim radnicima, plate ono što su zaradili i prestanu ih izlagati mobingu', rekla nam je Radić Šunjić.

Potvrdila je da je upoznata s time da se protiv nje vodi postupak pred Hrvatskom odvjetničkom komorom, no kaže da nije upoznata s njegovim detaljima. Ranije se pred HOK-om vodio još jedan postupak protiv nje, no optužbe su odbačene, zadovoljna je ova odvjetnica.

U splitskoj bolnici neslužbeno doznajemo da su je upravo oni prijavili zbog slučajeva u kojima su otkriveni evidentno različiti potpisi stranaka na punomoćima koje su joj navodno dali, no u HOK-u su objasnili da nemaju potrebna stručna znanja za procjenu, niti mogućnost angažmana grafologa koji bi potvrdio sumnje.

Odvjetnica Radić Šunjić za tportal kaže da ne zna u kojoj je fazi kazneni postupak koji je protiv nje zatražila bolnica. Ona sama pokrenula je nekoliko postupaka protiv suprotne strane: prijavila je samu bolnicu, kao i bivšeg i sadašnjeg ravnatelja Julija Meštrovića i Krešimira Dolića, jer su navodno oštetili državni proračun tako što su kasnili s isplatom radnicima po ranijim presudama, pa su tako nastali troškovi zateznih kamata i ovrha.

Niz tužbi javnih službi protiv države povučen, ostao samo - splitski KBC

Na ovom mjestu treba pojasniti 'ranije presude': radi se o cijelom nizu sudskih sporova koji su vođeni protiv svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, ali i u drugim javnim službama poput školstva i policije, za isplatu povećane osnovice i dodatka za prekovremeni rad. Kada je država počela serijski gubiti te postupke na sudu, donesena je nagodba na razini cijele Hrvatske i potom su krenule isplate. Neke velike ustanove poput splitske bolnice nisu to mogle učiniti odjednom i u propisanom roku, pa je došlo do manjih kašnjenja, a odvjetnici su uglavnom pokazivali razumijevanje.

No ne i odvjetnica Radić Šunjić. U splitskoj bolnici objašnjavaju da su od desetak odvjetnika koji su ranije bili angažirani na ranijim nespornim tužbama, samo ona i 's njom povezani' odvjetnik Skejić nastavili s podnošenjem tužbi tisuća protiv KBC-a te da su tom prilikom u velikom broju bez znanja radnika korištene punomoći koje su dane ranije, za tužbe zbog osnovice i prekovremenog rada.

Splitska bolnica jedina se u Hrvatskoj našla na ovako masovnom udaru tužbi s različitim osnovama: u nekima se traži, recimo, 'isplata primopredaje smjene za sve medicinske sestre neovisno o tome jesu li radile primopredaju ili ne, i to za baš svaki radni dan u trajanju od točno 30 minuta za period od 2018. godine do rujna 2024. godine, a u drugima 'isplata covid nagrade baš svim radnicima (zdravstvenim i nezdravstvenim) za baš sve sate rada u periodu od otprilike 2018. godine do rujna 2024. godine neovisno o tome jesu li sudjelovali u liječenju oboljelih od bolesti COVID-19'.

Apsurda radi, upravo KBC Split još od početka 2023. godine uredno plaća primopredaju medicinskim sestrama koje je stvarno obavljaju, barem kako tvrde, no tuženi su i za te medicinske sestre. Što se tiče covid dodatka, KBC ga plaća kao i sve ostale zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, a generalnu sudsku praksu oko tog primanja tek treba ustanoviti Vrhovni sud.

Marina Radić Šunjić: Neću odustati od ljudi

'Da, u ovom trenutku ja imam preko tri tisuće sporova protiv KBC-a Split, a kolega Skejić tristotinjak. Registrirani smo kao dvoje zasebnih odvjetnika, ali ponekad se zamjenjujemo kod zastupanja na sudu', objašnjava Radić Šunjić.

Ona tvrdi da 'neće odustati od ljudi' - uostalom, kaže, da se i makne od ovih slučajeva, preuzet će ih netko od šest stotina drugih odvjetnika u Splitu - pa objašnjava da je svaki slučaj poseban i da se stvarna potraživanja svakog radnika mogu ustanoviti tek nakon što se provede financijsko vještačenje. No, kaže, ima i onih radnika koji žele tužiti KBC čisto iz principa, 'pa makar za jednu lipu'.

'Kao odvjetnica se ne reklamiram, nego mi se ljudi sami obraćaju po logici - ako je uprava bolnice protiv mene, mora da nešto dobro radim. Što se tiče troškova postupka, pa u pravnoj službi bolnice mogli bi izračunati stvarnu vrijednost spora i priznati tužbu kako se ne bi generirali daljnji troškovi. Oni kod sebe imaju platne liste, evidencije i rasporede svih zaposlenih', smatra prozvana odvjetnica te ističe da uzrok problema nije ona, nego 'neisplata primanja radnika'.

U priči oko hrpetine sudskih tužbi, koja zapravo potpuno blokira funkcioniranje splitske bolnice, oko krajnje sumnjivih slučajeva odvjetničkih punomoći i oko optužbi u suprotnom smjeru za navodno oštećivanje državnog proračuna postoji još neobičnih detalja: tu je sindikalna povjerenica bolnice koja je u isto vrijeme bila članica Upravnog vijeća, ali je i osobno skupljala punomoći i nosila ih odvjetnici, premda sindikat s njom nije potpisao nikakav ugovor. Potom, tu je recimo slučaj bivšeg zaposlenika KBC-a u čije je ime podnesena sudska tužba za period u kojemu se već odavno nalazio u mirovini.

Odvjetnica Radić Šunjić kaže da joj taj konkretan slučaj nije poznat.

O svemu će se izgledno izjasniti Općinsko državno odvjetništvo koje, rekli su nam, radi na ovoj kaznenoj prijavi. Treba biti strpljiv: em su zatrpani predmetima, em je ovaj vrlo opsežan, s tisućama i tisućama stranica dokaza.