hrvatsko novinarsko društvo

Slapp tužbe protiv hrvatskih novinara se ne smanjuju, uskoro stiže novi zakon

28.01.2026 u 14:49

Bionic
Reading

Broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj se ne smanjuje, a u borbi protiv tih tužbi ključno je usvajanje preporuka europske anti-SLAPP direktive kroz novi Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, rečeno je u srijedu na okruglom stolu Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Zelene akcije.

Cilj SLAPP (strategic lawsuit against public participation) tužbi je cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, visokom tužbenim zahtjevima i troškovima obrane, istaknuto je u uvodu okruglog stola.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije SLAPP tužbe ocijenila je dodatnim opterećenjem djelovanju organizacija civilnog društva, a predstavnici HND-a i novinarskih strukovnih organizacija istaknuli su ''zamrzavajući efekt'' SLAPP tužbi na slobodu govora i medija.

''SLAPP tužbe su jedna od većih prijetnji s obzirom na to da ih je trenutačno u Hrvatskoj aktivno oko 700. To je jedan od načina zastrašivanja novinara koji je uzeo maha'', rekao je član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić.

Ocijenio je i da je SLAPP tužbama teško stati na kraj jer su već, kako je istaknuo, ''pustile korijenje''. U njihovu suzbijanju naglasio je, pak, potrebu poboljšanja pravne regulative i edukacije sudaca tako da bi se SLAPP tužbe već u samo startu mogle odbacivati.

Sever: Očekujemo da će Vlada preuzeti europske preporuke

Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever pozvala se na najnovije izvješće CASE-a (Koalicija protiv SLAPP tužbi u Europi) koje pokazuje da je u Hrvatskoj i dalje prisutna velika opasnost od SLAPP tužbi.

''Broj SLAPP tužbi za Hrvatsku se ne smanjuje, pokazuje se da je to i dalje jedan od najvećih problema koji guši novinarstvo'', rekla je Sever. Dodala je i kako anti-SLAPP direktivu, koja za 99 dana treba biti implementirana u nacionalno zakonodavstvo, prate preporuke te je ''na dobroj volji'' nacionalnog zakonodavstva da ih prihvati.

''Ono što mi očekujemo jest da će hrvatska Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo, preuzeti preporuke iz tog europskog anti-SLAPP paketa'', dodala je Sever.

Zakon stupa na snagu 7. svibnja

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i predsjednica radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje Fadila Bahović najavila je da bi taj zakon trebao stupiti na snagu do 7. svibnja.

''Ovo je prvi takav zakon u RH gdje mi transponiramo direktivu i zapravo propisujemo zaštitne mehanizme za sve osobe koje su uključene u javno djelovanje poput novinara, boraca za ljudska prava, organizacija civilnog društva, umjetnika, znanstvenika i ostalih'', kazala je Bahović. 

Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja rekla je da je vrlo bitno pratiti kako će se taj zakon primjenjivati. ''Hoće li se zaista ujednačeno koristiti svi pravni mehanizmi koji će biti na raspolaganju osobama koji su mete SLAPP-a te hoće li sudovi brzo odgovarati na te zahtjeve i hoćemo li u konačnici imati poboljšanje situacije, kako u odnosu na djelovanje novinara, tako i na branitelje ljudskih prava, prijavitelje nepravilnosti i drugih na koje se odnosi direktiva EU'', istaknula je Kesonja.

U raspravi su sudjelovali i profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu Lana Ofak i Alan Uzelac, sutkinja Marija Orošić Kranjčec, Petra Jurina iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Goran Gazdek iz HND-a.