SELIDBA ILI OSTANAK NA PANTOVČAKU

Nebitno gdje je, predsjednički ured je preskup

27.09.2014 u 08:24

Bionic
Reading

Ideju Kolinde Grabar Kitarović o preseljenju Ureda predsjednika s Pantovčaka, koju je iznijela u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2', upućeni sugovornici tportala smatraju neozbiljnim i preskupima manevrom koji bi, umjesto da uštedi novac iz državnog proračuna, doveo do novih izdataka, a degradirao bi uvjete za rad predsjedničke institucije. Politologu Anđelku Milardoviću manje je bitno kamo preseliti ured, bitno je da malo troši, u skladu sa svojim malim ovlastima, prema Ustavu, koje se svode na protokol

Zato je manje bitno, smatra Milardović, je li za takvu ulogu predsjednika dovoljna vila u Visokoj, jer je više bitno to da ured bude skromniji od sadašnjeg 'čarobnog brijega' na kojem ureduje 150 ljudi s godišnjim proračunom od oko 44 milijuna kuna (o čemu je tportal već detaljnije izvijestio).

'Selidbom u vilu u Visokoj Grabar Kitarović bi možda rado prizvala uspomene na radne početke u Ministarstvu vanjskih poslova, ali važnije je da predsjednički ured bude skroman, u skladu sa skromnim ustavnim ovlastima predsjednika. To su protokolarne ovlasti', kaže Milardović.

Vesna Škare Ožbolt, savjetnica bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, primjećuje da je Visoka neprimjerena za predsjednički ured jer bi je prethodno trebalo preurediti da se urede uredske prostorije, a zaštićena je propisima o kulturnoj baštini, što bi bio građevinski problem, koji vidi i dr.sc. Ivica Maštruko, sveučilišni profesor i diplomat.

Grabar Kitarović bi, rekla je, smanjila broj savjetnika za vanjsku politiku, jedno od glavnih područja u kojem predsjednik države ima neke izvršne ovlasti, a Pantovčak bi prenamijenila u centar za djecu s posebnim potrebama. Nije objasnila zašto baš za tu skupinu djece, a zašto ne za najsuvremeniji odjel za najmlađe plućne bolesnike ili za centar za beskućnike.

Vesnu Škare Ožbolt, koja je u uredu bivšeg predsjednika Franje Tuđmana radila deset godina, i u Visokoj i na Pantovčaku, za tportal kaže da nema dileme: 'Visoka ne može biti ured za operativni rad jer je vila stilski namještena kao rezidencija. Ondje smo se osjećali vrlo sputano, a stepenice su škripale, što je vrlo loše za uredski rad, delegacije, razgovore i sastanke. To je rezidencijalni objekt, a ne ured. Zato smo se preselili u Banske dvore, ali vrlo kratko, jer smo nakon granatiranja premjestili sve na Pantovčak. To je bila jedina prihvatljiva vila. Radi se o modernom zdanju pa, iako sam osobno bila vrlo nesretna jer smo morali otići gore, daleko od centra, uvidjela sam da je to ispravno rješenje jer je ubrzo izgrađen aneks zgrade u kojem je cijeli savjetnički tim i popratno osoblje, a u vili je predsjednik države', ispričala nam je Škare Ožbolt, savjetnica bivšeg predsjednika Tuđmana.

Dr. Ivica Maštruko, sociolog s bogatom diplomatskom karijerom, smatra da je Kolindina ideja plasirana prije svega iz demagoških razloga.

'Nismo u prilici bili ni prije, a ni sada, trošiti novac na preseljenje. Trebalo bi potrošiti značajan iznos para da se to preseli. A ni ona, kada bi slučajno dobila izbore, ne bi to napravila. Tako da to ne bi trebalo shvaćati ozbiljno jer ono što je rekla uopće nije tema. Nije ni broj ljudi koji rade gore', kaže Maštruko.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić poručio je da ne želi, barem za sada, 'komentirati teme kampanje uoči predsjedničkih izbora, pa tako ni inicijativu za izmještanje sjedišta šefa države s lokacije na kojoj je već 20 godina', izvijestila nas je voditeljica njegova ureda Mirjana Pavoković.

Milardović ne vidi razloga da se rastrošnost predsjednika smanji već na Pantovčaku, smanjenjem osoblja i prostora, naprimjer, ili na neki drugi kreativan način.

'To su tehničko-financijska pitanja. Osnovno treba biti sljedeće pravilo: koliko ustavnih ovlasti, toliko osoblja i prostora. U parlamentarnom sustavu uloga predsjednika država je protokolarna, pa mu takvi trebaju biti i radni tim i radni prostor. Jer štedi se na ljudima koji krpe kraj s krajem kao da su oni, u ekonomskom smislu, bića za odstrel i eutanaziju. Pa onda ni oni gore nisu katapultirani u zrakoprazni prostor. S tim 'čarobnim brijegom' bi se trebalo nešto napraviti', ustvrdio je Milardović.

Ured predsjednika na Pantovčak je preselio Franjo Tuđman

Nakon raketiranja Banskih dvora 1991. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman preselio je svoj ured na Pantovčak 241. Otada je Ured predsjednika Republike smješten u bivšoj Vili Zagorje, danas Predsjedničkim dvorima. Vila se prostire na 3.700 četvornih metara. Počela se graditi 1962. prema projektu Kazimira Ostrogovića i Vjenceslava Richtera, a završena je 1964. i kao dar hrvatskih komunista predana Josipu Brozu Titu. Glavna zgrada na četiri etaže u rezidencijalnom parku postala je 1993. pretijesna, pa je Tuđman dao sagraditi još jednu zgradu na četiri kata (tzv. aneks). Cijeli kompleks Predsjedničkih dvora, uključujući park, prostire se na 100 tisuća metara četvornih. Aneks koji je 1993. dao izgraditi Tuđman prostire se na 3.500 četvornih metara. Uz to, za potrebe predsjednika Republike na raspolaganju je Vila Weiss, koja se sada zove Vila Prekrižje i služi kao reprezentativna vila. Uz njih je još prateći objekt u kojem su se smjestile službe osiguranja. U Uredu predsjednika Republike, za vrijeme mandata predsjednika Mesića, bila su zaposlena 134 službenika i namještenika te 32 dužnosnika (politički imenovani savjetnici i njihovi pomoćnici). Prema podacima iz Ureda predsjednika Ive Josipovića, na Pantovčaku je ukupno zaposleno 147 osoba, a dijele se u dvije kategorije: u prvoj su dužnosnici, a u drugoj službenici i namještenici. Službenika i namještenika je 124, a dužnosnika 23.