Deportacije ilegalnih migranata izazvale su ozbiljan kaos u Los Angelesu, a prosvjedi su se proširili diljem SAD-a. Uz slanje marinaca u teren, Bijela kuća dodatno podgrijava situaciju. U emisiji HRT-a Otvoreno postavljeno je pitanje: prijeti li eskalacija ovog sukoba?
Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", smatra da je angažman Nacionalne garde u Los Angelesu bio nužan, prenosi HRT.
„Kad se sagleda sve ono što su prosvjednici napali, nasilje na ulicama, pljačke, napadi na policiju i državne institucije, sasvim je jasno da je savezna vlast imala dovoljno razloga da pošalje Nacionalnu gardu radi zaštite saveznog vlasništva“, izjavio je Akrap.
Dodao je da je pitanje koliko guverner i gradonačelnica Los Angelesa mogu upravljati krizom, napominjući da su u siječnju ove godine pokazali nesposobnost, budući da je 230 kvadratnih kilometara grada izgorjelo u požarima.
Političke implikacije u Los Angelesu
Đana Luša, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da je potrebno sagledati širi kontekst ove krize.
„Trump je na izborima pobijedio na temelju snažne imigracijske politike i obećanja da će se suočiti s problemom ilegalne imigracije, uključujući masovne deportacije. Najavio je čak 3.000 deportacija dnevno, što sada postaje realizacija njegovih predizbornih obećanja i način da pokaže svojoj bazi da ostaje vjeran svojim kampanjskim porukama“, izjavila je Luša.
Prema njezinim riječima, Kalifornija, kao demokratska država s guvernerom koji teži predsjedničkoj nominaciji, postala je idealno mjesto za Trumpovo demonstriranje političke moći. Također, postavila je pitanje zakonitosti ove vrste intervencije, navodeći da je predsjednik imao zakonsko pravo na ovakve mjere, no ostaje dvojbeno je li reakcija bila proporcionalna u prvotnoj fazi krize.
Kritična situacija
Unatoč tome što su neredima u Los Angelesu podlogu dali Trumpovi antiimigracijski stavovi, ekonomski faktori, kako tvrdi politolog i ekonomski analitičar Kristijan Kotarski, nisu izravno odgovorni za eskalaciju nasilja.
„Ekonomski čimbenici trenutno nisu glavni uzrok nemira. U središtu svega je ispunjenje predizbornih obećanja o deportacijama, međutim, implementacija tih mjera je bila neorganizirana i provedena bez jasnog plana“, rekao je Kotarski, ističući neučinkovitost agencija koje provode politiku na terenu.
Kotarski je također upozorio na kritičnu situaciju koja bi mogla nastati nakon isteka moratorija na carine 9. srpnja, napominjući da je povjerenje u američke ekonomske politike slabo. Naglasio je dva ključna faktora koji mogu pogoršati ekonomski okvir SAD-a: rastući javni dug i fiskalni deficit koji je dostigao rekordne razine.
„Investitori, kako domaći tako i strani, gube povjerenje u američku ekonomiju“, zaključio je Kotarski.
vezane vijesti
Potencijalna eskalacija u Los Angelesu
Akrap upozorava da situacija u SAD-u brzo može izmaknuti kontroli ako se ne zaustavi nasilje i uništavanje imovine koje je pratilo prosvjede u Los Angelesu.
„Mirni prosvjedi su temelj svakog demokratskog društva, ali nasilje i uništavanje, pa čak i ubojstva koja smo svjedočili na ulicama Los Angelesa, nisu prihvatljivi. Administracija predsjednika Trumpa očito je odlučila djelovati brzo kako bi spriječila daljnju radikalizaciju“, rekao je Akrap.
Trumpov radikalni pristup i unutarnji politički problemi
Luša smatra da je Trump poduzeo ovaj radikalni korak kako bi odvratio pozornost s drugih unutarnjih političkih problema, uključujući ekonomske izazove i nesuglasice s Elon Muskom.
„Imamo i rat u Ukrajini, kao i mnoge druge vanjskopolitičke izazove. Trump ovom politikom želi pokazati da je dosljedan svojim kampanjskim obećanjima“, zaključila je Luša.
Tragedija u Grazu i šira slika nasilja
Gordan Akrap osvrnuo se na tragediju koja je zadesila Graz, naglašavajući potrebu za zabranom posjedovanja oružja onima koji na to nemaju pravo. Smatra da bi nezakonito nošenje vatrenog oružja trebalo biti tretirano kao pokušaj ubojstva, uz stroge kazne.
Luša smatra da tragedije poput ove u Grazu predstavljaju širi društveni problem u kojem je eskalacija nasilja među mladima povezano s neprepoznatim mentalnim problemima koji se ne liječe na vrijeme.
„Također, društvene mreže i dostupnost oružja dodatno pogoršavaju situaciju, a odgovornost je na društvu da sustavno rješava ove probleme, uključujući rano prepoznavanje simptoma i pružanje psihološke pomoći“, dodala je Luša.
Kristijan Kotarski također ukazuje na širi globalni problem socijalne recesije i usamljenosti, posebice među mladima.
Sve manje mladih koji imaju stabilne veze i prijatelje
„Mladi sve kasnije napuštaju roditeljske domove i sve je manje onih koji imaju stabilne veze ili prijatelje. To je ozbiljan problem, jer se povećava broj onih koji nemaju socijalnu podršku, što se može manifestirati u nasilju“, upozorio je Kotarski.
Naglasio je kako represija može pomoći u rješavanju neposrednih posljedica nasilja, no pravi odgovor leži u rješavanju uzroka – stvaranju smislenijih zajednica koje se povezuju i smanjenju problema pandemije usamljenosti.
