Kanada će postati prva neeuropska zemlja koja će sudjelovati na sastanku Europske političke zajednice, kada se premijer Mark Carney u ponedjeljak pridruži summitu više od 40 država u Erevanu, glavnom gradu Armenije, navodi Guardian.

Carney je poručio da želi izgraditi novu mrežu trgovinskih i diplomatskih saveza nakon gubitka pristupa američkom tržištu za vrijeme politike Donalda Trumpa. Njegov dolazak ujedno predstavlja i znak zapadne potpore Armeniji u nastojanju da se udalji od Rusije, u trenutku kada je pristup Washingtona prema protivnicima Moskve, poput Ukrajine, nejasan. Kanadski diplomati odbacili su nagađanja da bi Ottawa mogla tražiti članstvo u Europskoj uniji.

Među glavnim temama razgovora u Erevanu bit će planirano povlačenje više od 5.000 američkih vojnika iz Njemačke tijekom iduće godine, kao i gospodarske posljedice mogućeg dugotrajnog sukoba između SAD-a i Irana. Armenija dijeli granicu s Iranom, ali, za razliku od susjednog Azerbajdžana, nije izvijestila da su iranske rakete pale na njezin teritorij.

Erevan je odabran za domaćina Europske političke zajednice – inicijative koju je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron i koja uključuje i Ujedinjeno Kraljevstvo – kako bi Armenija mogla pokazati jačanje svojih veza s Europom te nastaviti postupno udaljavanje od Rusije, svojeg nekadašnjeg glavnog saveznika.

Armenski premijer Nikol Pašinjan provodi politiku diversifikacije koja zemlju postupno približava europskom prostoru. Njegova stranka Građanski ugovor suočava se s parlamentarnim izborima u lipnju i nastoji ostvariti uvjerljivu pobjedu kako bi mogao nastaviti napore za postizanje mira s Azerbajdžanom. Suočava se s trima oporbenim strankama koje su sklonije Rusiji.

Analitičar Thomas de Waal iz instituta Carnegie Europe upozorava da će europski čelnici morati pažljivo balansirati u Erevanu. ‘Dok sudjeluju na skupu koji može djelovati kao predizborna potpora Pašinjanu, istodobno moraju otvoriti širu raspravu o izgradnji stabilnije i manje polarizirane Armenije’, rekao je.

Dodao je da se zemlja nalazi pred ‘bolnim, ali transformativnim’ mirovnim sporazumom s Azerbajdžanom, koji bi mogao dovesti do otvaranja granica zatvorenih još od 1990-ih, kao i do smanjenja ovisnosti o Rusiji, koja je opterećena ratom u Ukrajini.

Dan nakon summita Erevan očekuje prvi bilateralni sastanak Armenije i Europske unije, na kojem se nada dodatnoj financijskoj potpori i liberalizaciji viznog režima. Povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je u ožujku da ‘Armenija i Europska unija nikada nisu bile bliže’. Armenija je 2017. potpisala sveobuhvatni sporazum o partnerstvu s EU-om, a prošle godine donijela zakon kojim formalno izražava namjeru podnošenja zahtjeva za članstvo.

Zemlja je i dalje članica Euroazijske ekonomske unije i Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti pod vodstvom Rusije, iako je članstvo u potonjoj zamrznula 2024. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u travnju da Armenija ne može istodobno biti članica i Europske unije i tog sigurnosnog saveza.

Europska politička zajednica osnovana je 2022. i okuplja države članice EU-a te niz europskih zemalja izvan Unije, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Tursku, Norvešku, Švicarsku, Island i Srbiju. Skup nema stalno tajništvo i uglavnom se oslanja na bilateralne razgovore čelnika, umjesto na formalne zaključke. Iako je inicijativa u početku izazvala skepsu, nastavak sudjelovanja europskih čelnika sugerira da takvi sastanci imaju političku težinu.

Uz potporu Donalda Trumpa, Armenija i Azerbajdžan parafirali su mirovni sporazum u Washingtonu prošlog kolovoza. Azerbajdžan navodi da će ga u potpunosti potpisati nakon što Armenija izmijeni ustav, što armenske vlasti odbacuju.