Polušaljive opaske o mogućem ulasku Kanade u Europsku uniju sve su češće dok se Ottawa pokušava snaći u sve zategnutijim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot iznio je ideju da bi se Kanada jednog dana mogla pridružiti Europskoj uniji, koristeći tu transatlantsku saveznicu kao upečatljiv primjer globalne privlačnosti europskog bloka, piše Politico.
Govoreći na konferenciji Europa 2026 u Berlinu s njemačkim kolegom Johannom Wadephulom, Barrot je ustvrdio da EU sve više privlači partnere daleko izvan svojih granica, osobito u kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti. 'Devet zemalja danas su formalni kandidati za pristupanje Europskoj uniji. Druge bi im se mogle pridružiti', rekao je Barrot, dodajući: 'Island već za nekoliko tjedana ili mjeseci. A možda u nekom trenutku i Kanada.'
Njegova opaska o Kanadi nije bila predstavljena kao konkretan politički prijedlog, već kao dio šire teze da se Europska unija profilira kao 'treća supersila', sposobna uravnotežiti rivalstvo između Sjedinjenih Država i Kine.
Ranije u utorak finski predsjednik Alexander Stubb dobacio je tijekom zajedničkog trčanja kanadskom premijeru Marku Carneyju da bi i on mogao 'razmisliti' o pridruživanju Uniji.
Europa želi ojačati geopolitičku ulogu Unije
Ovakve izjave dolaze u trenutku u kojem europski čelnici nastoje ojačati geopolitičku ulogu Unije, suočeni s ruskim ratom u Ukrajini i američkim vojnim angažmanom na Bliskom istoku.
Barrot je pritom opisao Europu kao jedinstveno pozicioniranu za povezivanje država zahvaljujući njezinoj gospodarskoj snazi, demokratskom modelu i regulatornom utjecaju. 'Mnoge zemlje diljem svijeta spremne su se približiti našoj uniji', naglasio je. Ukazao je i na znakove ponovnog približavanja s Ujedinjenim Kraljevstvom, spominjući rasprave u Londonu o jačim vezama s jedinstvenim tržištem, kao i produbljivanje suradnje s državama poput Indije i Švicarske.
Sve napetiji odnosi sa SAD-om
Razgovori o Kanadi kao potencijalnoj članici Europske unije sve su učestaliji kako se ta zemlja suočava sa sve napetijim odnosima sa Sjedinjenim Državama pod vodstvom Donalda Trumpa, a on je na početku svojeg drugog predsjedničkog mandata često govorio o pretvaranju Kanade u '51. saveznu državu'.
Iako su takve izjave u početku izazivale podsmijeh, raspoloženje u Ottawi postupno se mijenjalo; od nervoznog smijeha do potpune ozbiljnosti. Anketa provedena 2025. godine pokazala je da 44 posto Kanađana smatra da bi se njihova zemlja trebala pridružiti Europskoj uniji.
Barrot i Stubb zasad su najviši dužnosnici koji su javno otvorili tu temu. Glasnogovornik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen pozitivno je komentirao rezultate ankete, ali je na kraju ideju ocijenio nerealnom.
Carney: To nije smjer kojim idemo
Kanada je, s druge strane, jasno odbacila mogućnost članstva. Premijer Carney poručio je da takav scenarij nije na stolu. 'Kratak odgovor je ne', rekao je na samitu NATO-a ranije ove godine, dodajući: 'To nije naša namjera. To nije smjer kojim idemo.'
Umjesto toga, Ottawa nastoji produbiti suradnju s Europskom unijom bez formalnog članstva, uključujući novo strateško partnerstvo u području obrane i sigurnosti, usmjereno na jačanje suradnje u trgovini, opskrbnim lancima i sigurnosnim pitanjima.
Iako je punopravno članstvo Kanade u Europskoj uniji u skorije vrijeme malo vjerojatno i ne postoje konkretni planovi za njegovu realizaciju, u vremenu sve izraženijih geopolitičkih potresa ta se ideja više ne čini potpuno nezamislivom, zaključuje Politico.