Edward Norton Lorenz, američki matematičar i meteorolog, rođen je na današnji dan 1917. godine u Connecticutu. Djed mu je bio osnivač katedre za kemijsko inženjerstvo na MIT-u, a otac je na istom sveučilištu diplomirao strojarstvo. Iako je Lorenz diplomirao matematiku na Harvardu, ni njega nije zaobišao MIT, na kojem je za vrijeme Drugog svjetskog rata slušao predmete o meteorologiji, a kasnije i doktorirao
Priča o Lorenzovu velikom doprinosu znanosti započinje 1961., kada je radio na proračunu modela atmosfere pomoću računala. U svakom koraku računalo bi izračunalo vrijednost koristeći rezultate iz prethodnog koraka.
Kada je pokušao ponoviti izračun, kako bi uštedio vrijeme, započeo je simulaciju od srednjeg koraka i upisao vrijednosti prethodnog, zaokruživši ih na tri znamenke te očekujući da se radi o zanemarivoj razlici. Ispostavilo se da je ponovljeni izračun dao u potpunosti drugačiji rezultat.
U početku je Lorenz pripisivao to odstupanje kvaru računala, ali što je dublje proučavao, shvaćao je da se radi o nečemu sasvim drugom - pronašao je kaos. U narednim godinama istraživao je determinističke sustave u kojima male razlike u početnim uvjetima dovode do posve drugačijih ishoda, što je rezultiralo rođenjem teorije kaosa, a sažeo ju je metaforom: 'Jedan zamah galebovih krila bio bi dovoljan da zauvijek promijeni ishod vremenskih prilika.'
U kasnijim publikacijama, na nagovor kolega, galeb je zamijenjen leptirom da bi metafora dobila na poetičnosti, čime je stvoren pojam 'leptirov učinak'. Iako nama iz Znanstvene peškarije nema poetičnijeg prizora od galeba i peškarije. Bilo kako bilo, Lorenza danas pamtimo kao osnivača teorije kaosa i moderne meteorologije te kao čovjeka koji je zabio zadnji čavao u lijes ideje determinističkog svemira.
Tko opisuje i ilustrira poznate događaje iz svijeta znanosti?
U knjizi 'Split za početnike' peškarija je okarakterizirana, osim kao tržnica robom s okusom soli, kao važan punkt društvenog života. U Institutu za promociju znanosti ona ima ulogu punkta znanstvenog života na kojem ljubitelji znanosti mogu pronaći odabrane događaje iz tog svijeta.
Jednom tjedno na tportalu donosimo događaje koje bira i opisuje Dominik Žanić, istraživač i doktorand s FER-a te dugogodišnji volonter KSET-a, u kojem je bio voditelj Planinarske sekcije i član PR tima, a danas je počasni član. Žanić, koji znanstveno djeluje u području aktivnih radiofrekvencijskih sklopova, dvaput tjedno odabrane vijesti jednostavnim jezikom približava zainteresiranoj publici, a svaki tekst prati detaljno razrađena grafika.
Za osmišljavanje i crtanje grafika zaslužna je Lara Vrabac, studentica FER-a koja istražuje magnetska polja zavojnica i prilagođavanje antena pomoću aktivnih elemenata. Vrabac se bavi kalistenikom i proučava tehnike crtanja, što joj pomaže u kreiranju raznih umjetničkih ilustracija od kojih su znanstveno najatraktivnije one koje stoje uz tekstove naše peškarije.
Točku na 'i' svakog teksta stavlja Ivana Žeger, asistentica i doktorandica s FER-a na kojem se bavi obradom signala i primjenom umjetne inteligencije u komunikacijskim sustavima. Žeger, koju očaravaju strani jezici, metal glazba i metafizika postojanja, hladnim tekstovima punim znanstvenih činjenica dodaje sebi svojstvenu toplinu.
