ŽENSKI JURIŠ NA BIJELU KUĆU

Može li anti-bankarska senatorica pomrsiti račune moćnoj Clinton?

  • Autor: Sanja Despot
  • Zadnja izmjena 05.04.2015 20:46
  • Objavljeno 05.04.2015 u 08:00
Hillary Clinton i Elizabeth Warren

Hillary Clinton i Elizabeth Warren

Izvor: Reuters / Autor: Eduardo Munoz/Jonathan Ernst/Reuters

Teza da je konzervativnoj Americi bilo lakše progutati crnog predsjednika, nego što bi bilo imati ženu za predsjednicu - u potpunosti je prevladana. Sudeći po anketama, Amerikanci to više ne percipiraju kao smetnju, a vodeća kandidatkinja da prvi put preuzme ulogu žene predsjednice je, naravno, Hillary Clinton

Bivša državna tajnica, senatorica, prva dama i odvjetnica vodi u istraživanjima javnog mnijenja, kako unutar demokratskog tabora, tako i u zamišljenim sučeljavanjima s republikanskim kandidatima, među kojima se kao mogući favorit pokazuje Jeb Bush, brat bivšeg predsjednika Georgea W. Busha i sin predsjednika-oca Georgea Busha. Bivšeg guvernera Floride, države koja je svojedobno omogućila pobjedu bratu Georgeu, Hillary Clinton po anketama trenutačno tuče s 54 naspram 40 posto. Ako bi umjesto Busha istrčao senator Ted Cruz, jedini kandidat iz obje stranke koji je već i službeno najavio da ulazi u predsjedničku utrku, Hillary bi prošla još bolje (58 nasuprot 37), a daleko vodi i ispred drugih mogućih republikanskih kandidata.

Službenu kandidaturu za predsjedničku utrku 2016. Hillary Clinton namjeravala je objaviti ovog mjeseca, međutim, kako sada stvari stoje, to će uvelike ovisiti o tome kako će sanirati aferu s korištenjem privatnog servera za elektroničku poštu u vrijeme dok je bila američka državna tajnica, a koja pomalo počinje uzimati danak njenoj popularnosti.

Ako Hillary Clinton i ovoga puta pobjegne predsjedničko mjesto, bit će to zbog duha Bengazija koji je progoni još od 11. rujna 2012, kada je u islamističkom napadu (izvedenom na 11. godišnjicu napada na Washington i New York) smrtno stradao veleposlanik Chris Stevens i još troje djelatnika veleposlanstva. Iste godine Kongres je zatražio da preda svu dokumentaciju koja se tiče napada, ali među predanom dokumentacijom nije bilo ni jednog e-maila, da bi se prije nešto više od mjesec dana otkrilo da je razlog tome činjenica da je tadašnja američka državna tajnica svoju elektroničku poštu držala na privatnom serveru. Hillary Clinton brani se da je privatni mail koristila iz praktičnih razloga: naime, rekla je da je sve mailove preusmjeravala na privatni zato da ne nosi dva mobitela te da je svu službenu korespondenciju, ukupno 55 tisuća stranica, predala na arhiviranje, kako to zakoni nalažu. Njen privatni server u međuvremenu je izbrisan, pa tvrdnju da je sve predala nije moguće provjeriti, a ostaje činjenica da je ona sama birala koje će mailove predati, a koje izbrisati. I dok traju rasprave je li time prekršila zakone o čuvanju državnih dokumenata i pravu na informiranje, nezavisni mediji ProPublica i Gawker ukazuju na problematičan sadržaj nekih od tih mailova.


Još 2013. godine hakiran je mail Sidneya Blumenthala, dugogodišnjeg suradnika i povjerenika Clintonovih (od prikrivanja afere s Monicom Lewinsky do paktiranja protiv Obame tijekom natjecanja za demokratsku nominaciju 2008.) kojeg predsjednik Obama nije htio u svojoj administraciji. Blumenthal je, predstavljajući se u inozemstvu kao izaslanik fundacije Clinton, na privatni mail državne tajnice slao elektroničku poštu u kojoj je lobirao za pojedine političke aktere u Gruziji, ali i detaljno je izvještavao o situaciji na Bliskom istoku. U tjednima prije nego što su islamski militanti napali američku misiju u Bengaziju, Blumenthal je državnoj tajnici slao obavještajne podatke koje je prikupljao preko tajne obavještajne mreže koja je uključivala i bivše agente CIA-e. Najmanje desetak poruka s detaljnim izvještajima o stanju u Libiji i okolnim zemljama poslao je Blumenthal na privatnu adresu Hillary Clinton i to pod oznakom 'povjerljivo', kakva nalaže i posebne mjere zaštite koje privatni, izdvojeni serveri nemaju.

Ako se ispostavi da se Blumenthalove poruke ne nalaze među službenim porukama koje je Clinton dala na arhiviranje, bit će u problemu.

Osim elektronske pošte, mediji Hillary Clinton spočitavaju i sukob interesa zbog Clinton fundacije. Mnogi s pravom smatraju da će preko uplaćivanja milijuna u tu fundaciju strani državnici i utjecajne osobe pokušati utjecati na političke preferencije predsjednice. U takvom okruženju bit će nemoguće kontrolirati kome predsjednica duguje i za što. Oni koji tvrde da to nije problem, pozivaju se na prošla iskustva: da je to sukob interesa, Hillary Clinton ne bi smjela biti ni državna tajnica, a bila je.

Zanimljiva pojava na američkoj političkoj sceni

Paralelno, u Demokratskoj stranci, kulturnim krugovima i široj javnosti razvija se cijeli jedan novi pokret kojemu je cilj dovesti na vlast drugu demokratsku predsjednicu: Elizabeth Warren

Tu pravnicu i senatoricu iz Massachusettsa mnogi smatraju idejnim vođom pokreta Occupy Wall Street, iako ona taj prosvjed nije ni organizirala niti mu je prisustvovala.

Elizabeth Warren dugi niz godina ukazuje na probleme uzrokovane poslovanjem razuzdanog financijskog sektora, a nakon propasti Lehmann Brothersa bila je predsjednica kongresne Komisije za nadgledanje programa sanacije banaka. Zagovornica je regulative financijskih tržišta, veliki borac protiv nejednakosti u društvu te za zaštitu srednje klase. U svega par godina ona je od profesorice na Harvardu stigla do ikone 'ljevijeg' političkog spektra. Njen utjecaj raste tolikom brzinom da su prije nekoliko dana najveće banke Wall Streeta zaprijetile Demokratskoj stranci da neće financijski poduprijeti kampanju demokratskih senatora 2016. ako se nastavi rast popularnosti senatorice.

'Tako je, najveće banke s Wall Streeta jasno su rekle da očekuju povrat svojih investicija u Washington. Zaboravite stvaranje sigurnijeg okruženja u kojem bi poslovalo tržište (a oni mogli još uvijek zarađivati puno novca) i zaboravite 700 milijardi dolara kojima su porezni obveznici spasili banke i zaboravite potrebu za stvaranjem jake ekonomije od koje će koristi imati svi Amerikanci. Velike banke žele Washington koji radi samo za njih i koji njihove interese stavlja na prvo mjesto, a žele i malo pozitivnog publiciteta za svoj novac', komentirala je Warren na svom blogu. Ako se obistine te prijetnje, demokratski senatori će za kampanju 2016. izgubiti 30 tisuća dolara. Warren na blogu poziva građane da im uplate taj novac i pokažu bankama da nisu neophodne. Nije se suzdržala primijetiti da Jamie Dimon, predsjednik uprave JPMorgana, zaradi tu sumu za samo nekoliko sati rada. Zaprijetila je da neće prestati pričati o ogromnom utjecaju banaka na kreiranje ekonomske politike u državi, na pravosudni sustav i na Kongres.

Elizabeth Warren rodila se prije 65 godina u Oklahomi, a od ranog djetinjstva živjela je, s trojicom braće, u strahu od siromaštva. Otac joj je ostao bez posla zbog pretrpljenog infarkta kad je ona imala samo 12 godina, pa se majka zaposlila kao telefonistica u Seersu kako bi prehranila obitelj. Rano se udala i rodila dvoje djece, ali je uspjela završiti pravo. Oduvijek je bila zainteresirana za gospodarsku politiku, a među prvim zapaženim radovima bile su studije utjecaja kartičnih kuća na prezaduživanje građana, što je bio uvod u kasnije prezaduživanje građana u nekretninskom bumu. Njeni pristaše tvrde da je upravo njena životna priča, daleko od političkih dinastija kakve su postale obitelji Bush i Clinton, čini najboljom kandidatkinjom za novo doba. Jedina poznata afera u njenoj karijeri je otkriće da je u prijavi za posao na fakultetu navela da je dijelom indijanskog porijekla. S obzirom na to da o tome ne posjeduje dokumentaciju, republikanci su je optuživali da je na taj način namjeravala iskoristiti pozitivnu diskriminaciju pri prijavi za posao. Ona tvrdi da su joj o Čeroki prošlosti obitelji njezine majke pričali roditelji, a koliko su je pogodile tvrdnje o lažnom iskazu, opisuje u svojoj autobiografskoj knjizi 'A Fighting Chance' koja je objavljena prošle godine.

Svjesni njezine popularnosti, i drugi mogući demokratski kandidati počeli su, barem na riječima, više pažnje posvećivati ostacima američke srednje klase i njihovim problemima, zalagati se za socijalna prava ugroženih i povoljniji sustav školovanja, pa i Hillary Clinton sada voli naglasiti da ju je u više navrata pitala za savjet u nekim pitanjima.

Glavni problem s Elizabeth Warren kao predsjednicom je taj što se - odbija kandidirati. U nedavnom televizijskom intervjuu ponovila je da to nikad nije bio njen plan i da treba dati šansu Hillary Clinton. Njeni pristaše to odbijaju prihvatiti, ukazujući da do 2016. još ima vremena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!