Pravna pozadina Vladine odluke su dva zakona koji se spominju u Zaključku koji je Vlada donijela na telefonskoj sjednici, a za koju ministri i premijer tvrde da su temelj kojima su mogli preuzeti organizaciju dočeka.

Vlada nema pravnog temelja

'Vrlo jednostavno i vrlo jasno. Ako se izolirano gledaju samo zakonski članci koji su navedeni u uvodu ovog upravnog akta Vlade, koji se zove Zaključak, a to su samo dva zakonska članka – članak 31. stavak 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske i, drugo, članak 4. stavak 3. Zakona o javnom okupljanju. Ja sam tek danas ujutro došao i do ovoga Prijedloga Vlade, jer sam još sinoć znao samo ovo, da je to kao zakonski temelj (dva zakona, op. a.) – ako se to gleda izolirano, onda to nije pravni temelj na temelju kojeg je Vlada mogla postupiti ovako kao što je postupila. To će vam svaki pravnik koji je završio Pravni fakultet s nekom pristojnijom ocjenom reći', kazao je Miljević za N1 televiziju.

Dodao je da se u članku 31. nabrajaju se vrste upravnih akata koje Vlada može donositi u svojem djelovanju i tu se navodi da Vlada donosi odluke, rješenja i zaključke o pitanjima koja se ne uređuju uredbama.

'Jer glavni zakonski akt Vlade su uredbe. Zakonodavna tijela, Sabor, izglasavaju zakone, a Vlada ih predlaže. Glavni akt Vlade su uredbe. Ostale vrste akata mogu biti odluke, zaključci i rješenja. Ovo nije ni rješenje niti je odluka, gdje se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade – ovdje je zaključak. Definicija zaključka u članku 31. stavku 3. jest da se zaključkom utvrđuju stajališta Vlade u pitanju provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave. Je li ovdje izneseno u Zaključku ikakvo stajalište Vlade? A trebaju se, znači, utvrditi stajališta Vlade. O čemu? O pitanjima provedbe utvrđene politike, ali koje politike? Nema, toga u sadržaju Zaključka nema. Nakon toga: ‘i određuju zadaće tijelima državne uprave‘ – ima li toga u Zaključku? Nema', pojasnio je Miljević.

Epilog na Ustavnom sudu

Vjeruje da ovo neće proći bez pravnog epiloga na Ustavnom sudu.

'Vjerojatno će oni doći do ovoga što ću ja sada reći, a ja to sada iznosim i poštenja i korektnosti radi. Dobio sam, naime, moji suradnici su uspjeli izvući ovaj Prijedlog Vlade, jer se zaključci ne moraju objavljivati u Narodnim novinama. Tu, osim prvog dijela kojeg sam vidio jučer, da Vlada RH preuzima organizaciju dočeka s HRS-om, nema ni spomena o nikakvim stajalištima niti o provedbi utvrđene politike. Ali nakon toga, vidimo da to postoji u Prijedlogu Vlade.

'Čudim se da se netko, od premijera pa do ovih ispod njega, nije pozivao na taj Prijedlog, jer ovako, na prvi pogled, imamo Zaključak koji apsolutno ne odgovara onome što se definira u tom članku, ne ispunjava te elemente da bi se mogao donositi taj zaključak, ali u Prijedlogu imate još i stavak 2., točku 2. i točku 3. Prvo, izgleda da su se lako sporazumjeli – da će se financijska sredstva za organizaciju dočeka stvoriti preraspodjelom iz proračunskih sredstava, dakle Grad s tim nema ništa. A pod 3. imamo zaista ovo što se navodi u Zaključku – određuju se zadaće tijelima državne uprave. Za ovaj konkretni čin određuje se, za organizaciju, nekoliko ministarstava Vlade, prije svega Ministarstvo turizma i sporta, zato je Glavina jučer bio glavni tumač svega, a mislim da je on čak i pisao taj Prijedlog, odnosno njegovo ministarstvo. Onda imamo Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture', rekao je Miljević.

Naveo je ako se gleda taj cijeli tekst, da to baca nešto potpunije svjetlo na to što se dogodilo.

'Dakle, imamo određene elemente koji su nužni da bi se nešto uređivalo Zaključkom Vlade. Ali tu bih ja i dalje ostao kod tog stava da je ovo, prema definiciji članka 31. stavka 3., promašeno, jer ja ne vidim stajalište Vlade o pitanjima provedbe utvrđene politike, toga tu jednostavno nema. Ali izgleda da je u Prijedlogu i stajalo obrazloženje koje me nagnalo na ozbiljnije razmišljanje – jer u njemu se temeljito, iscrpno, precizno obrazlaže što je sve rukometna reprezentacija učinila u zadnjih 10 godina i tu pišu razlozi zbog čega je to potrebno učiniti. Time smo mi riješili pitanje ovog zakonskog članka', rekao je Miljević.

Usporedba Knina sa Zagrebom je deplasirana

Upitan može li se ono što se sinoć dogodilo, člankom 4. stavkom 3., definirati Zakonom o javnom okupljanju ili je riječ o javnom događaju Miljević je rekao da je državna vlast ograničena Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu, područnu i regionalnu samoupravu. 

'Državna vlast je ograničena lokalnom samoupravom i nema nikakve dileme da Grad Zagreb ima, po članku 13., poseban status u odnosu na sve gradove. Sinoćnje usporedbe s, recimo, Kninom, potpuno su ustavnopravno i zakonski deplasirane', ustvrdio je Miljević. 

Napomenuo je da je jedini grad s posebnim statusom u Hrvatskoj  Grad Zagreb, koji ima status, po ustavnom članku, kao da je županija.

'I sva prava županije, najvišeg oblika regionalne samouprave, i o tome nema dileme. Kada predsjednik kreće od toga (kada tvrdi da je preuzimanje organizacije neustavno, op. a.), dobro kaže da ne može političko-izvršna vlast. Mislim da je čak jučer na svoju štetu Tomašević pogriješio kad veli da je država krenula protiv Grada Zagreba – nije političko-izvršna vlast država. Po Ustavu, Grad Zagreb apsolutno ograničava državnu vlast, koja se sastoji od zakonodavne, koja je najjača, političko-izvršne, gdje je najviše tijelo Vlada – znači, na Grad je išao samo vrh političko-izvršne vlasti, samo taj dio je išao prema Gradu ograničavajući mu ono što mu po Ustavu pripada, jer je državna vlast ograničena pravom na područnu i gradsku samoupravu', zaključio je za N1.