PREDSJEDNIK IZNAD ZAKONA

Milanović je u soliranju oko izbora šefa Vrhovnog suda opet izvukao stari argument i spomenuo Sanadera. Što na to kažu ustavni stručnjaci?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 09.03.2021 09:43
  • Objavljeno 08.03.2021 u 17:08
Zoran Milanović / Zlata Đurđević

Zoran Milanović / Zlata Đurđević

Izvor: Pixsell / Autor: RONALD GORSIC / CROPIX / Boris Scitar / Vecernji list / Pixsell

Predsjednik Zoran Milanović najavio je da će Zlatu Đurđević, predstojnicu Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, danas predložiti Saboru kao svoju kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda. Time će predsjednik aktivirati svoju ustavnu ovlast mimo zakonske procedure koja uključuje javni poziv kandidatima, uz administriranje Državnog sudbenog vijeća. Pritom se, opet, Milanović pozvao na primjer Ive Sanadera koji je u svom premijerskom mandatu izravno primijenio Ustav

Predsjednik Zoran Milanović podsjetio je kako je još Ivo Sanader donio odluku kojom je 'iz jednog malog grada maknuo nekakvu ustašku ploču i pozvao se na Ustav, hrvatski ugled i respekt, iako to baš nije bilo po proceduri'. Do njega je tada sjedio Gordan Jandroković, začinio je danas predsjednik, odgovarajući na pitanja novinara za vrijeme posjeta Banovini. Pitanje je, naime, hoće li Jandroković kao predsjednik Sabora uopće uvrstiti Milanovićev prijedlog na dnevni red.

Zoran Milanović u Petrinji

Izvor: Pixsell / Autor: Edina Zuko/PIXSELL

Prije gotovo dva tjedna Milanović je prvi put posegnuo za primjerom bivše HDZ-ove vlade po pitanju izravne primjene Ustava.

'Presedana je dovoljno, recimo HDZ je napravio jedan presedan 2004. godine na sjednici Vlade, kada je Ivo Sanader u odluci Vlade da se uklone spomen-ploča i obilježje Juri Francetiću u Slunju kao pravnu osnovu koristio članak 104. hrvatskog Ustava, u kojem piše da Vlada vlada i ništa više te da to šteti hrvatskim interesima. Tako da nije bilo upravnog postupka, nego je taj spomenik samo maknut ili bačen u stranu. Toga se sjećate? Uvjeren sam da znate takve važne granične slučajeve u hrvatskoj pravnoj povijesti', poručio je Milanović.

Predsjednik je zapravo mislio na čl. 107. Ustava, koji određuje da 'Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom'. SDP-ovac Arsen Bauk upravo je taj primjer svojedobno koristio u napadu na premijera Andreja Plenkovića zbog pozdrava 'za dom spremni', kada mu je poručio da je Sanader za uklanjanje ploča imao petlju, a da on ili ima dušu ili je 'nula od čovika'.

Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 107. Ustava Republike Hrvatske 26.8.2004. donijela je Odluku o uklanjanju...

Objavljuje Arsen BaukNedjelja, 4. prosinca 2016.

Čl. 107., naime, omogućio je Sanaderu da naloži uklanjanje obilježja čije je postavljanje bilo suprotno izvorišnim osnovama Ustava o antifašizmu 'nasuprot' NDH.

Čl. 94. regulira pak ovlasti predsjednika da se brine za redovito i usklađeno djelovanje te stabilnost državne vlasti, a za razliku od 'primjera Sanader', koji nema nikakve veze s predlaganjem čelnika Vrhovnog suda, samo ta odredba mogla bi se - na dugom štapu – eventualno i pod određenim uvjetima primijeniti na aktualnu situaciju. Ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković podsjeća, naime, na slučaj krize vlasti iz 2015. godine, kada je postojala dvojba o mandataru za sastavljanje nove Vlade i o tome može li tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović raspustiti Sabor. Pravni stručnjaci koje je tada okupila predsjednica složili su se da ona ima pravo – temeljem čl. 94., a u vezi čl.98. - raspisati ponovljene izbore bez prethodnog nuđenja mandata ikome za sastavljanje Vlade. Do toga ipak nije došlo jer se na krilima Mosta naposljetku ukazao mandatar Tim Orešković.

Ana Horvat Vuković

Ana Horvat Vuković

Izvor: Screenshot / Autor: N1

'Riječ je o teoriji impliciranih ovlasti, a u Hrvatskoj se na tu odredbu možemo pozvati isključivo u najekstremnijim situacijama, kada pravo ne nudi nikakav drugi izlaz i kada se mora riješiti ustavna kriza. No u slučaju Vrhovnog suda, ne postoji nikakav ustavno-pravni problem. Imamo Ustav i Zakon o sudovima, dakle jasan pravni okvir. Ako je taj zakon u nekom svom dijelu protuustavan, može ga ukloniti isključivo Ustavni sud. Propisi nisu švedski stol pa da se može po vlastitom nahođenju birati koje odredbe želimo poštovati, a koje ne. To se odnosi kako na predsjednika, tako i na sva druga tijela te građanke i građane ove zemlje. Svi smo mi podjednako pokoreni Ustavu', napominje prof. Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Barić: Ustavni spor par excellence

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić napominje da Ustav jest izravno primjenjiv, ali ne u svakoj situaciji. Primjenjiv je, primjerice, u načelu razmjernosti, kada imamo činjenicu da sva tijela moraju poštovati Ustav, posebno u situaciji zakonodavne praznine.

'Ovdje, međutim, postoji izričita zakonska odredba i postavlja se samo jedno pravno pitanje: je li ta odredba sukladna s Ustavom ili nije. Ta zakonska odredba usvojena je 2018. i ako zakon nije smio na taj način regulirati konzumaciju predsjedničkih ovlasti, onda je ta zakonska odredba neustavna i kao takvu je treba ukinuti. No taj postupak je isključivo na Ustavnom sudu', podsjeća prof. Barić.

Sanja Barić

Sanja Barić

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Ističe da je na djelu ustavni spor par excellence na koji nikako ne treba gledati kao na nešto loše jer se upravo kroz suprotstavljena mišljenja razvijaju demokracija i vladavina prava. Drugo je pitanje, međutim, je li ovo bio najmudriji način da predsjednik Milanović istakne svog kandidata ili bi bilo mudrije da je ranije sam pokrenuo ocjenu ustavnosti. Prof. Barić pita se što bi bilo da se na raspisani javni poziv javila i Zlata Đurđević ili neki drugi predsjedniku prihvatljiv kandidat.

Vuk sit, a ovce na broju? Nemoguće

'Bi li u tom slučaju predsjednik i dalje inzistirao na zaobilaženju javnog poziva ili je ovo zato što ne želi one za koje se svi slažemo da nisu najbolji kandidati? Dosadašnji predsjednik Vrhovnog suda nije svoju funkciju obavljao na visini, više puta dobio je po prstima od Ustavnog suda. On sa stručne osnove, nikakve druge, ne bi trebao dalje obavljati tu funkciju', kaže prof. Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Sveučilišta u Rijeci.

Podsjeća da je ustavna vladavina zapravo dosljedno poštivanje procedure i da ne možemo u slučaju nezadovoljstva konkretnim rezultatom procedure odlučiti da neće poštovati tu istu proceduru. U ovoj priči njoj se čini da nije moguće konstruirati ishod tako da vuk bude sit, a ovce na broju, tj. da odredba može ostati na snazi, a da predsjednik svejedno predloži svog kandidata mimo procedure.

  • +6
  • +3

Predsjednik RH Zoran Milanović u Petrinji

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Gorsic / CROPIX

'Kada neko državno tijelo smatra da je zakon suprotan Ustavu, postoji propisana procedura za ocjenu ustavnosti i čeka se odluka Ustavnog suda. Možemo svi mi skupa sada raspravljati koliko god želimo, ali u konačnici odlučuje Ustavni sud. U ovom slučaju to nije pitanje koje zahtijeva ispitni postupak i dugotrajne analize učinka, već je ovo izravna usporedba ustavne i zakonske odredbe. To se može brzo riješiti', kaže prof. Barić.

Za odluku Sanaderove vlade napominje da to jest bila izravna primjena Ustava, ali je u pitanju bilo tumačenje Ustava temeljem protuustavnog sadržaja, a ne suhe procedure. Taj slučaj, dakle, nije analogija s Vrhovnim sudom, no nekakva usporedba mogla bi se potegnuti s Ustavom utvrđenom predsjedničkom ovlasti pomilovanja. Procedura pomilovanja razrađena je posebnim zakonom, a predsjednik Milanović ostaje pri svojoj predizbornoj najavi da nikoga neće pomilovati - iako je njegov Ured primio već na desetke izvješća Ministarstva pravosuđa o molbama za pomilovanje.

Sanja Barić, inače, smatra da je Zlata Đurđević kvalitetan pravni stručnjak i dobar kandidat za čitav niz pozicija u državi dok predsjednik Milanović po svom habitusu bira konflikte i u tome se dobro nalazi kao personality. Na koncu, Ustav i procedure 'služe upravo tome da sve naše karaktere i sva naša razmišljanja ipak stavljaju u nekakve okvire pristojne ustavne vladavine'.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!