ŽIVOTINJE NA OPORAVKU

Liječe 200 životinja godišnje, najveća smaže dvije kile mesa dnevno. A kad vas uhvati, crno vam se piše

26.05.2024 u 09:26

Bionic
Reading

Na njihova vrata zakuca se samo u potrebi. No svake godine sve češće. Posjetili smo oporavilište za strogo zaštićene divlje životinje u osječkom ZOO vrtu. Ondje se trenutno oporavlja jedna od najvećih ptica grabljivica toga kraja, orao štekavac, ali i nekoliko mladih sova. Provjerili smo tko, kada i zašto zove zoologe u pomoć

'Pssst... Molim vas, nemojte govoriti!' upozorava zoologinja Tatjana Šalika Todorović fotografa dok se uskom stazom kreću prema volijeri smještenoj uz sam rub ZOO vrta Osijek na lijevoj obali Drave. Šuška samo trava pod nogama. Lagano otvara vrata. U volijeri je impozantna, ali iscrpljena ptica. Orao štekavac. Raspon krila mu je dva metra. Čuje se samo škljocanje fotoaparata. Vraćaju se istim puteljkom u tišini.

'Kod ovih ptica ne smije doći do imprintinga. Nema razgovora, nema ljudskog glasa, jer ako se imprintaju, mogli bi vas prepoznavati kao svoju vrstu i onda nisu sposobne za povratak u prirodu, a to je naša uloga, njihov oporavak i povratak', objašnjava zoologinja koja se u oporavilištu brine o iscrpljenim, bolesnim, ozlijeđenim ili otrovanim zaštićenim divljim životinjama otkada je ono otvoreno, još od 2017. godine.

Sada je ono opremljeno i modernizirano. Povećan je i kapacitet. Uređena je veterinarska ambulanta, u kojoj se nalaze rendgen, ultrazvuk, anestezija, prostorija za prihvat i izolaciju životinja...

'Već smo bili službeno oporavilište, ali smo do lani radili s manje nastambi te s manje specijalizirane opreme. Imamo sada i dvije velike volijere za izletavanje ptica', opisuje Nikica Jukić, voditelj ZOO vrta Osijek, koji djeluje u sklopu gradske komunalne tvrtke Unikom, a sve je napravljeno pomoću 860.000 eura europskog novca.

U prirodu vrate oko 200 životinja na godinu

'Oporavilište smo za strogo zaštićene divlje životinje, a na području Slavonije i Baranje je 90 posto takvih ptica', objašnjava, nabrajajući da kod njih tako najčešće završavaju sove, rode, čaplje, sokolovi i orlovi.

'Možemo primiti i dabrove, ali ih kod nas nema', dodaje on.

Godišnje kroz osječko oporavilište prođe oko 200 životinja. Lani je u njemu završilo i 120 ptica koje potječu iz Afrike, a pronašli su ih carinici u ilegalnom transportu. Smještene su prvo u karantenu.

'Bio je srpanj, nesnosne vrućine, oko 40 stupnjeva. Ptice su pronađene u malim sanducima, bez vode. Bile su žedne, iscrpljene. Dio smo ih uspjeli spasiti i trenutno su kod nas. Ostat će do završetka sudskog procesa, a nadam se i poslije toga', prisjeća se voditelj ZOO vrta toga kako je kod njih završila neočekivana carinska zapljena usred ljetnih vrućina.

Ne bi bilo prvi put da životinje uhvaćene u ilegalnom transportu stignu u ZOO vrt. U Osijek su tako došle ostrugaste kornjače iz Sjeverne Makedonije nakon što su prošle karantenu u zagrebačkom ZOO-u, kao i indijske zvjezdaste kornjače poslije boravka u oporavilištu u Šibeniku.

'Vraćamo na taj način dug prirodi jer ljudi zauzimaju staništa životinjama, one su sve ugroženije, a mi se trudimo održati njihovu populaciju na broju i bioraznolikost', sažima Jukić dok obilazimo radove na uređenju volijere u koju će se preseliti njihov pacijent orao štekavac. Sve se prilagođava ovoj ptici grabljivici kako bi se osposobila za povratak u prirodu.

Najveći pacijent orao štekavac

'Grabljivice su fantastične. Opasne su, jer ako vas zgrabe, neće vas tako lako pustiti. Ne treba se čuvati njihova kljuna, nego kandži, jer se zaključavaju kada ulove živi plijen i ne puštaju ga', dodaje zoologinja.

Veliki pacijent koji je kod njih na oporavku stigao je nedavno iz Dravske šume. Uočili su ga lovci dok su promatrali s čeke hranilište za divljač. Mislili su da se došao odmoriti, ali kada su ga i drugi dan zatekli na istom mjestu i shvatili da se nije pomaknuo, pokušali su ga otjerati. Poletio je 50 metara i opet sletio. Shvatili su da nešto nije u redu.

  • +23
Oporavilište za životinje osječkog ZOO vrta Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

'Ulovili su ga i dopremili nama. S grabljivicama treba biti vrlo oprezan, prilikom lova treba ih prekriti krpom ili jaknom. Važno im je poklopiti glavu, da ne vide, kako bi se umirile i onda ih polako obujmiti. Velike ptice su strašno podložne stresu. Kada je dopremljen, stavili smo ga u malu volijeru da vidimo koliko hrane uzima, da se privikne na zvukove, a sada uređujemo veću, u kojoj ćemo ga pripremati za povratak u prirodu i kondicionirati za let', opisuje oporavak orla štekavca, ptice koja dnevno može pojesti i do dva kilograma mesa. Kao i ljudi, voli šarolik meni: ribu, piletinu...

No nije on prvi koji je ondje završio. Već se jedan potpuno oporavio i vratio u prirodu.

'Najljepše je spašavati te ptice. Najveće zadovoljstvo je kada pustite orla u prirodu, a on raširi krila i odeeeeeeee. To je doživljaj, nagrada', ushićeno se prisjeća zoologinja slučaja velike grabljivice koja je slomljenog kljuna i ključne kosti stigla u njihove ruke.

Osječani sve češće zovu

Otkad su otvorili vrata oporavilišta, uočili su da ih građani sve češće zovu, a broj poziva raste iz godine u godinu i dojavljuju im kada ugledaju ptice na neuobičajenim mjestima u gradu. Izradili su stoga brošure i krenuli s edukacijom školaraca.

'Ljudi sve više shvaćaju koliko su ptice korisne. Uočili smo i da sve više vole grabljivice. Sada je vrijeme poletaraca, mladih ptica koje kreću na svoj prvi let iz gnijezda. Trenutno je kod nas i osam malih sova. One često znaju završiti na zemlji, a najbolji je način pomoći im tako da ih se vrati gore, na najbližu granu. Treba ih skupiti u kartonsku kutiju, odnijeti kući na hladno i mračno mjesto, a onda predvečer vratiti na mjesto na kojem su pronađene, i iz kutije ih prebaciti na drvo', podučava nas Šalika Todorović.

Voditelj ZOO vrta dodaje da ptice dolaze 'u pravilu sezonski'. Uočili su i da vrsta ovisi o tome kakva je godina.

'Jedne zime imali smo škanjce mišare, to su one ptice koje se često vide na stupovima uz autocestu. Oni su nam dolazi otrovani jer su ljudi tijekom zime trovali miševe, a škanjac pojede takvog miša i otruje se. Hladnijih zima su nam stizale izgladnjele životinje, pa smo ih nahranili da bi se oporavile. Onda nam je bila jedna godina roda. Baš su vidljive te oscilacije, a svaka godina ima svoju specifičnost', zaključuje zoologinja.

sve osim nogometa

Učitavanje...