ZAKLADA BILA GATESA

Koliko su darežljivi američki milijarderi?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 24.11.2010 08:11
  • Objavljeno 24.11.2010 u 07:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

S područnim uredima na tri kontinenta, sa 36,4 milijarde dolara kapitala i 900 zaposlenih, Zaklada Bill & Melinda Gates djeluje u više od stotinu država. Najveća privatna zaklada današnjice dosad je financirala programe u vrijednosti od 24 milijarde dolara, a otac Microsofta i njegov partner za bridž, milijarder Warren Buffett, trenutno važe za najveće filantrope na svijetu

Golemi novi poslovni kompleks u Seattleu, u američkoj državi Washington, dobiva posljednji sjaj. U proljeće 2011. u njega useljava Zaklada Bill & Melinda Gates, dosad smještena u neuglednim uredima. Trenutno najveća i najbogatija

privatna zaklada u svijetu time konačno dobiva sjedište koje veličinom odgovara silovito naraslim potrebama tijekom zadnjih godina.

Spasiti milijune ljudskih života, iskorijeniti smrtonosne bolesti, voditi rat protiv siromaštva i gladi, obrazovati mlade ljude – to je ambiciozni program oca Microsofta i njegove supruge, drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu, koji se 2008. povukao iz aktivnog upravljanja Microsoftom i posvetio Zakladi, odlučivši najveći dio svoga bogatstva utrošiti u opće dobro.

U kratkom vremenu okupio je neke od najsposobnijih ljudi iz Microsofta, kojima je već dosta gomilanja novca (neki od njih imaju i svoje humanitarne zaklade), bivše zaposlenike Bijele kuće i ugledne svjetske stručnjake. Na čelu razvojnog programa je Sylvia Mathews Burwell, nekadašnja zamjenica šefa kabineta predsjednika Billa Clintona i šefica kabineta ministra financija, Roberta E. Rubina, predsjednik zdravstvenog programa, dr. Tadataka Yamada, bio je predstojnik Odjela za internu medicinu Sveučilišta u Michiganu, Prabhu Pingali, direktor programa za agrikulturu, bivši je direktor UNFAO-a i zaposlenik Svjetske banke…

'Gatesova zaklada temelji se, poput Microsofta, na intelektualnom vlasništvu', kaže njezin izvršni direktor, Mmicrosoftov veteran Jeff Raikes. Organizirana poput moćne korporacije, Zaklada je svojevrsni križanac između idealno učinkovitog UN-a i high-tech tvrtke, čime se Bill Gates dokazuje kao predvodnik tzv. filantrokapitalističke revolucije ili revolucije u poduzetničkoj filantropiji, koja koncepte i tehnike financiranja poduzetničkog kapitala i poslovni menadžment koristi i primjenjuje u postizanju filantropskih ciljeva. Njihov osnovni cilj nije dijeliti šaku riže gladnima, nego ih naučiti kako da uzgajaju rižu i znanstvenim istraživanjima unaprijediti proizvodnju hrane, oni ne žele samo pomoći bolesnima, nego iskorijeniti bolest.

U stilu Silicijske doline, atmosfera u Zakladi je neformalna, ali strogo profesionalna, zaposlenici su svih boja kože i nacionalnosti, a računalne zanesenjake zamijenili su stručnjaci s područja medicine, financija, obrazovanja i agronomije. Umjesto softverske arhitekture, ovdje se radi na svemu što trenutno muči svijet, od pronalaženja cjepiva protiv side, iskorjenjivanja turberkuloze, čime bi se spasilo 14 milijuna života do 2015, uzgoja sorti riže i kukuruza otpornih na sušu, obrazovanja mladih Amerikanaca (u posljednjih osam godina Zaklada je izgradila ili obnovila 1.204 škole u SAD-u), do kreditiranja i pomoći 150 milijuna najsiromašnijih farmerskih obitelji u svijetu.

S područnim uredima na tri kontinenta, u Washingtonu D.C., New Delhiju, Pekingu i Londonu, sa 36,4 milijarde dolara kapitala i trenutno 900 zaposlenih, Zaklada djeluje u svim američkim državama i u više od stotinu država svijeta, financirajući programe u vrijednosti od 24 milijarde dolara. Na zdravstvene programe je otišlo blizu 14 milijardi, na globalne razvojne programe više od tri, na obrazovne u SAD šest milijardi, u humanitarne svrhe 39 milijuna, a na projekte vezane za probleme obitelji milijarda.

Gates ju je osnovao 1994. sa 94 milijuna dolara početnog kapitala, 2000. je za obrazovne programe priložio 126 milijuna, svota je zatim narasla na više od četiri milijarde, potom su Gatesovi pridodali nove, a sa 37 milijardi dolara, najvećom pojedinačnom donacijom u povijesti SAD, pridružio im se prijatelj i partner u bridžu, genij u svijetu financija, Warren Buffett. O financijskoj moći Zaklade najbolje govori podatak da je, primjerice, godišnji budžet od 800 milijuna dolara za zdravstvene programe jednak budžetu UN-ove Svjetske zdravstvene organizacije koji pune 193 nacije i onome kojega USAID izdvaja za borbu protiv zaraznih bolesti.

A Zaklada Bill i Melinda Gates idealan je primjer onoga što Warren Buffett i Bill Gates smatraju moralnom i društvenom odgovornošću onih u čijim se rukama koncentriralo nepojmljivo bogatstvo. Dvojica trenutno najvećih filantropa započela su još pred koju godinu, a ovoga su ljeta 'Apelom za darivanje' intenzivirala kampanju među najbogatijim Amerikancima, pozivajući američke milijardere da polovinu bogatstva, za života ili nakon smrti, doniraju u humanitarne svrhe.

'Osobno sam sretan što 99 posto svoga novca mogu pokloniti za izgradnju boljeg svijeta', izjavljuje Buffett, koji je samo od 2002. do 2006. u različite svrhe donirao vrtoglavih 46,1 milijardu dolara. Još prije 13 godina, osnivač TV mreže CNN, Ted Turner, donirao je milijardu dolara za UN-ove programe, želeći svojim primjerom potaknuti i druge, ali njegova gesta nije utjecala na ostale. Gatesov i Buffetov Apel dosad je potpisalo deset posto od 403 američka milijardera (vrijednost 158,8 milijardi dolara), među njima Ted Turner i Georges Lucas, pa se čini da se u američkom društvu najbogatijih ipak nešto mijenja. Četrdeset posto od svih milijardera na svijetu, teških 1,2 trilijarde dolara, živi u SAD-u, pa Buffett vjeruje da je to tek početak jer – kaže – 'svaki svetac ima prošlost, a svaki grešnik ima budućnost'. Samo su prošle godine u SAD različite zaklade, korporacije i pojedinci skupili 303 milijarde donacija, a kada bi se svi milijarderi ponašali kao Gates i Buffett, skupila bi se svota od 600 milijardi dolara. Mnogo za svijet u kojem dvije trećine stanovnika zarađuje dva dolara dnevno.

U tom polariziranom društvu hiperbogatih i supersiromašnih, neki Zakladu poput ove Billa Gatesa doživljavaju kao posljednji pozdrav starom svijetu koji nestaje. U njemu su ideje, novac i stručna pomoć u nerazvijene zemlje dolazili sa Zapada, a sljedećih desetljeća, kao što to predviđaju Gates i Buffett, stizat će s drugih obala Tihog oceana.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi