BORIS JOKIĆ OTKRIVA

Kada kreće i koje promjene donosi velika reforma školstva?

Boris-Jokić

Boris-Jokić

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

O reformi školstva od kada smo počeli raditi na njoj, razgovarao sam s premijerom, s predsjednikom HDZ-a, s predsjednicom države, s kardinalom Katoličke crkve, s čelnikom Pravoslavne crkve, s čelnicima raznih komora, podršku su joj dali i predstavnici Mosta, istrošili smo sve đonove kako bismo dobili garanciju da će se naš rad nastaviti jer je od nacionalnog i nestranačkog interesa, rekao je u srijedu vođa ekspertne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić na konferenciji za medije na kojoj su sudjelovali i resorni ministar Vedran Mornar i prvi čovjek strategije znanosti i obrazovanja Neven Budak

'Ja ne vjerujem stranačkim garancijama. Ovo je trenutak u kojem svi politički akteri i sve političke opcije moraju djelovati onako kako govore. Riječi su im pune reformi i zajedništva, no ja očekujem jednoglasnu, nedvosmislenu podršku svih stranaka ovome što radimo. Radimo nacionalni projekt koji će trajati puno duže od njihovih mandata i od njihovih partikularnih, politikantskih interesa', naglasio je Jokić.

U izlaganju koje je uslijedilo čelnik ekspertnog tima predstavio je konture temeljito reformiranog obrazovnog sustava kakav bi postupno, od 2016./2017. do 2020./2021. godine, trebao biti uveden u sve osnovne i srednje škole.

Devet godina osnovne škole, drugačije ocjenjivanje

Prema viziji koju je iznio Jokić, predškola bi trebala biti obavezna za svu djecu. Ona koja idu u vrtiće, imala bi je kroz vrtiće, a ona koja ne idu, imala bi obaveznu predškolu u trajanju određenom zakonom. U predškoli bi razvijale temeljne kompetencije kroz igru, a ne kroz učenje nalik na školsko. Potom djeca ulaze u osnovnu školu koja bi do 2020./2021. trebala postati devetogodišnja. U školu će se kretati nešto ranije – moći će je upisati dijete koje je do 1. rujna napunilo šest godina. U prva dva razreda neće biti brojčanog ocjenjivanja. Postojat će samo dijagnostika koja će poštovati osjetljiv razvojni put male djece. Od prvog razreda svi predmeti će imati istu strukturu, a roditelji i nastavnici jasno deifinirana očekivanja, odnosno ishode učenja koji će biti detaljno razrađeni; postojat će jasno određen opis očekivane izvedbe za svaki ishod. Primjerice, pisat će da učenik zna brojati do nekog broja, dok je za Hrvatsku ta i ta razina brojanja zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra ili iznimna. Ovaj sustav dijagnostike provlačit će se od prvog razreda osnovne škole do zadnjeg razreda srednje. Učenici će se dijagnostički ocjenjivati u svakoj domeni. Primjerice pisat će u domeni brojevi i algebra, učenik je vrlo dobar. Ili u domeni vjerojatnost i statistika učenik je vrlo dobar. Budući da će ishodi biti određeni u svakoj domeni, povratna informacija bit će puno specifičnija. Istovremeno će u trećem razredu osnovne škole nastupiti i brojevno ocjenjivanje. Uz sve navedeno i izbor lektire postat će slobodniji kako bi djeca razvijala želju za čitanjem. Informatička pismenost učit će se kroz sve predmete, a informatika bi trebala postati obaveznim predmetom najkasnije do 2021.

Fleksibilnije gimnazije s dosta izbornosti

Gimnazije i srednje škole bit će mnogo fleksibilnije, bolje će razvijati različite kompetencije učenika i pripremati ih za tržište rada kao i za nastavak školovanja. Postojat će više mogućnosti za izbor. Postojat će dva modela orijentacije – jedan rani pri upisu u gimnaziju te drugi kasniji u V. ciklusu, odnosno u trećem i četvrtom razredu ako učenik ide u opću gimnaziju. U ranom modelu učenik će moći odabrati, slično kao i do sada, između jezične gimnazije, klasične gimnazije, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne. U kasnijem modelu orijentacije u trećem razredu moći će birati između sedam različitih modula: tehničkog, biomedicinskog, ekološkog, jezično-humanističkog, umjetničko-humanističkog, društvenog i humanističkog.

Kada učenik dođe u srednju školu, ako primjerice upisuje opću gimnaziju, prve dvije godine bit će mu jasno zadane. U te dvije godine primjerice tjedno će učiti po dva sata informatike. No već u drugoj godini imat će sadržaj koji će mu moći predavati različiti nastavnici kroz koji će se izdvojiti iz škole tako da će imati volonterski i projektni rad te stvarati profesionalnu karijeru. To je zapravo važan neakademski sadržaj kakav hrvatske škole trenutno nemaju. U zadnja dva razreda, u tzv. V. obrazovnom ciklusu, učenik će se snažnije usmjeravati prema budućem zanimanju i orijentirati se za određeni modul. U trećem razredu škola će biti takva da će učenik, ako je napredan, moći slušati predmete zajedno s četvrtim razredom i obratno. U te dvije godine škola će postati fleksibilnija. Primjerice učenik će u trećem i četvrtom razredu u jednom semestru moći odslušati cijelu psihologiju, a u drugom cijelu filozofiju. Time program više neće biti zadan na takav način da će učenik svaki tjedan imati određen broj sati nekog predmeta. Izbornost sati osigurat će se tako da će svaki predmet, osim temeljnih kao što su matematika, hrvatski i prvi strani jezik, dati po koji sat u tzv. 'orijentacijsku košaru'. Time će se osloboditi 14 sati tjedno od kojih će 10 biti izdvojeno za povećanu satnicu orijentacijskog modula, a 4 sata za slobodan izbor pa će učenik moći dublje ući u modul koji je izabrao. Primjerice, ako je izabrao biomedicinski modul, imat će po pet sati matematike tjedno u odnosu na sadašnja tri. Imat će još i dodatna dva ili tri sata biologije, fizike i kemije. Onaj tko to nije odabrao, imat će i dalje tri sata matematike, te po jedan sat manje biologije, fizike i kemije, ali će s druge strane imati više povijesti, geografije, psihologije ili sociologije, odnosno predmeta iz onog modula koji je odabrao. Uz to će dodatno sam moći odabrati po nekoliko sati tjedno nekog predmeta po vlastitom izboru. Ako je odabrao modul u kojem su zastupljeni prirodni predmeti kao što su kemija, biologija i fizika, a želi slušati još i filozofiju, moći će imati dodatne sate filozofije. Učenici koji ne upišu opće gimnazije već prirodoslovne ili jezične moći birati između četiri modula. I u njima će učenik imati slobodne sate za vlastiti izbor.

U svim školama na svim razinama ukinut će se opći uspjeh. Za upis će biti važni samo prosjeci ocjena i uspjeh u određenim predmetima koji su važni za daljnje školovanje. Ukupno se satnica učenika neće mijenjati; ona će kao i danas iznositi 32 sata.

U planu je i projekt e-škola i e-udžbenika koji bi trebao zaživjeti kroz pet godina. Reforma će se uvoditi prvo eksperimentalno, a potom frontalno u svim školama. Novi sustav trebao bi biti mnogo osjetljiviji za potrebe učenika s poteškoćama kao i za nadarene.

Vremenski okviri provođenja reforme

Kurikularna reforma eksperimentalno će se uvesti u školskoj godini 2016./2017. u 60 škola i to u prve, treće, pete i sedme razrede. U 2017./2018. uvest će se u druge, četvrte, šeste i osme razrede. 2018./2019. u sedme, te 2019./2020. u osme.

U prve razrede srednjih škola eksperimentalno će se uvesti u školskoj godini 2016./2017. u druge 2017./2018. itd. Frontalno, u sve razrede svih škola, reforma će se uvoditi u iste razrede godinu dana kasnije nakon eksperimentalnog uvođenja. Primjerice u sve prve, treće, pete i sedme razrede svih osnovnih škola te u sve prve razrede srednjih škola trebala bi ući u školskoj godini 2017./2018. Kada jedna generacija jednom krene prema novom kurikulumu, ona će ga pratiti do kraja školovanja. U dvije godine trebale bi biti obuhvaćene sve generacije počev s onom koja će 2017. upisati prve, treće i pete osnovne škole i prve srednje škole. Do 2020./2021. sve generacije u svim razredima i školama već će učiti po novom programu.

Neće sve škole moći nuditi sve module. Veće će ih moći nuditi više, a manje manji broj. Na taj način škole će morati početi djelovati na tržištu. Sve gimnazije imat će sve općeobrazovne predmete. Učenik neće moći završiti gimnaziju a da nije učio i o umjetnosti, i o fizici, i o biologiji.

Učenicima strukovnih škola trebat će osigurati lakši nastavak visokoškolskog obrazovanja u struci. Primjerice kurikulum će se urediti tako da će se iz srednjih medicinskih škola lakše moći nastaviti obrazovanje u višim medicinskim, kao i u medicini. U tu svrhu morat će se promijeniti i matura. Do 2023./2024. ona bi trebala biti bitno drugačija. Osim toga učenicima strukovnih škola omogućit će se više rada izvan škola, kod privatnika i u industriji. U tom kontekstu ljudi iz gospodarstva bi se trebali snažnije uključiti jer će imati mogućnost utjecati na oblikovanje sadržaja strukovnih škola.

Za navedene reforme već je osigurano oko 50 milijuna eura, a osobito važnu ulogu u projektu imat će osposobljavanje nastavnika. Da bi sve prošlo, trebat će osigurati neovisnost procesa o stranačkim interesima, o raznim lobijima kako nakladničkim, tako i nastavničkim i drugima. U protivnom, procesu prijeti usporavanje, presušivanje financija, a možda i propast.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!