KAKO RADI GRANIČNA POLICIJA

Jedan dan s čuvarima naše granice

26.07.2014 u 07:18

  • +7

Jedan dan s graničnim policajcima

Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Prša

Bionic
Reading

Kaže se da dobra policajca čine 'vruće srce, hladna glava i čisti prsti'. To svakako važi za policajce s kojima smo proveli jedan radni dan na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo

Svaki je posao težak na svoj način, ali biti policajac, službenik koji bdije nad sigurnošću hrvatske granice zasigurno je nešto što se ne može opisati riječima, ali može se shvatiti tek kad budete u njihovoj koži. Kad shvatite koliko u stvari njihov posao vrijedi, onda će većina nas zasigurno prihvatiti ono što oni traže: uvažavanje zakona i osnovni dio ljudskog ponašanja i kulture. Naš posjet graničnom prijelazu Ličko Petrovo Selo približio nam je ono što nismo mogli vidjeti u filmovima. Granični policajci, daleko od očiju javnosti, bez ičijih pohvala i medijske pompe nerijetko ostvare rezultate koji zaslužuju najviša odličja i pohvale.

PU Ličko-senjska pokriva državnu granicu u dužini od 92 km s dva granična prijelaza, Međunarodni cestovni granični prijelaz Ličko Petrovo Selo i Međunarodni cestovni granični prijelaz Užljebić na području Donjeg Lapca. Godišnje preko 1,5 milijuna putnika prijeđe preko ovih prijelaza, pri čemu se nerijetko granični policajci susreću i s ne tako jednostavnim poslovima vezanim za ilegalne prijelaze granice.

'Lani je na ličkom području zabilježeno devet ilegalnih prijelaza, a do sada, u ovoj godini 19 pokušaja ilegalnih prijelaza', govori nam Mladen Matovinović, voditelj službe granicu PU Ličko-senjske, policajac sa 20-godišnjim stažem. Dodaje kako su u posljednjih šest mjeseci otkrili i značajan broj osoba s međunarodnih tjeralica budući da zahvaljujući suvremenoj opremi u svako doba mogu provjeriti sve što ih zanima. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine, policajci su na tim prijelazima otkrili 19 osoba za kojim su raspisane tjeralice, a oko 40-ak su ih uhitili.

'Riječ je o državljanima Irana, Somalije, Sirije, Afganistana... Svi oni traže azil, a dok im se zahtjevi ne riješe, smješteni su u prihvatilištu u Zagrebu', otkriva nam Matovinović. Kad je pak riječ o krijumčarenju - puno toga pokušava se prošvercati – ističe naš sugovornik. 'No najviše tablete koje se vode kao opojne droge (u šest mjeseci oko 400 komada), cigarete, duhan, odjevni predmeti. Naš dio granice pokriva se s više ophodnji (vozilima, motorima, pješice), a tijekom turističke sezone koristimo i helikopterom, pri čemu se državna granica pokriva i mješovitim ophodnjama, u društvu kolega iz BiH', kaže Matovinović.

Iako mnogi misle da je većina graničnih policajaca na ovim prijelazima iz Ličko-senjske županije, stvarnost je drugačija, jer ih je najveći broj iz Slavonije. Riječ je o mladim ljudima, od kojih je većina tek završila školovanje i koji sad stasaju u policajce. Novaci se na početku svog školovanja odmah opredjeljuju za granične policajce pa kad završe školu, u potpunosti su formirani za posao na granici.

Granični se policajci dnevno, svaka dva sata rotiraju na poslovima kontrole vozila, putnika, robe, prtljage i tako 12 sati nakon čega imaju sat odmora. 'Rotacija policajaca s jednog mjesta na drugo obavlja se radi sprečavanja mogućih koruptivnih radnji', otkriva nam Slavko Pernar, pomoćnik načelnika za graničnu policiju PP Korenica. Ističe kako su policajci 24 sata prisutni na cijelom području, graničnoj crti BiH, koja u stvari nije obilježena, ali oni su svjesni gdje počinje hrvatski teritorij.


'Naš je posao težak, jer moramo biti konstantno koncentrirani, no to je sve dio našeg redovnog, normalnog posla za koji smo obučeni. Ako gledamo cjelokupno stanje u Hrvatskoj, zadovoljni smo našim plaćama, a trebaju li trebaju biti veće - trebaju, no bitno je da je da su redovne i da ne kasne. U biti, zadovoljni smo. Riješeni su nam putni troškovi, rad je u smjenama, imamo redovni godišnji odmor, imamo otvorene razgovore ako se stvori neki problem i, što je najvažnije, odnosi među kolegama za svaku su pohvalu', dodaje granični policajac iz Gospića Mile Škrbina (25).

'Dobar dan, imate li što za prijaviti', ono je što smo čuli stotinjak puta u našem polusatnom zadržavanju u radnoj kućici graničnih policajaca. Ma nije vam to ništa, sa smiješkom komentira Ivan Abramović (23) iz Otočca, jer kad je gužva, izgovorimo mi to i po tisuću puta, uza sve one dodatne poslove. 'Trebali ste navratiti kad je gužva, kad se stvore kolone od nekoliko kilometara, e onda je pravi posao u pitanju, onda treba pokazati koliko svaki od nas zna, koliko je stručan i kakva je spremnost reagiranja u pravom trenutku', objašnjava.

'Pritom ne zaboravljamo na kulturu i kvalitetan odnos prema svakome tko prelazi granicu', dodaje načelnik PP Korenica Viktor Biondić te kaže kako sa svoja dva pomoćnika za graničnu policiju ima nadzor nad svim poslovima.

'O nadzoru granice i poslovima koji se obavljaju u ophodnjama najbolje govore naši rezultati. Pokrivamo ona mjesta gdje su nam već unaprijed poznate rute moguće za ilegalne prijelaze, ali i dobar dio kilometara nad kojima nerijetko zateknemo puno toga što nas, bez lažne skromnosti, izdvaja po kvaliteti i spremnosti da reagiramo u svakom trenutku pravovremeno', ponosno navodi Biondić.

Da bi jedan granični policajac napredovao u struci, treba proći najmanje četiri do pet godina. Granični policajci, pričaju nam, uvijek moraju biti uvijek spremni reagirati. Pritom je važno poznavanje profila osobe s kojom razgovaraju, jer ne mogu svi biti sumnjivi. Važno je iz velikog broja osoba koje prelaze granični prijelaz znati prepoznati sumnjivu osobu, a za to su ključne sposobnosti i znanja psihoanalize pojedinaca.
Ponosni su, kažu, na svoje kolegice policajke, čiji je dio posla posebno zahtjevan, a nerijetko baš one otkriju ono što nekima promakne. Primjerice, policajka Josipa Mravinac nedavno je otkrila pokušaj krijumčarenja u Hrvatsku velike količine cigareta.

MODERNA OPREMA ZA BOLJI USPJEH

Hrvatska je svoje pripreme za kontrolu vanjske granice Unije započela 2002., projektom CARDS 2001 – Razvoj granične policije. Tim je projektom uspostavljen novi ustroj granične policije, analizirano stanje i potrebe za novim kadrovima i opremom, a izmijenjen je i Zakon o nadzoru državne granice. Za nekoliko tisuća graničnih službenika u Hrvatskoj uspostavljen je novi sustav obuke prema europskim standardima, a to podrazumijeva učenje stranih jezika, poznavanje europskog i schengenskog prava, saznanja o inovativnim oblicima krijumčarenja vozila, isprava, ljudi i roba. Hrvatsku nakon ulaska u Schengen čeka 120 milijuna eura za jačanje kontrole vanjske granice. Granična je policija nabavila opremu za graničnu kontrolu te razvila informacijski sustav za upravljanje državnom granicom. Iz europskih je fondova izdvojeno oko 10 milijuna eura za razvoj nacionalnog informacijskog sustava koji obuhvaća najsuvremeniju opremu u koju se ubrajaju čitači dokumenata i registracijskih pločica, otisci prstiju, senzori i videonadzor. Također, hrvatski MUP uveo je novi sustav digitalnog komuniciranja pod imenom TETRA koji omogućuje komunikaciju između službenika u cijeloj Hrvatskoj i sprečava prisluškivanje. Ovaj sustav pokriva cijelu Hrvatsku uključujući i morski teritorij.