RAZLIČITA TUMAČENJA

Je li za raspisivanje referenduma potrebno 380 ili 450 tisuća potpisa?

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 23.05.2013 16:36
  • Objavljeno 23.05.2013 u 14:38
Peđa Grbin i Vladimir Šeks

Peđa Grbin i Vladimir Šeks

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Iako je sinoć predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin protumačio kako inicijativa U ime obitelji nije prikupila dovoljan broj glasova, danas su se pojavila drukčija tumačenja

'Članak 87. Ustava glasi – ako 10 posto birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma o promjeni Ustava, referendum će Sabor raspisati. Težište je na 10 posto birača u RH. Stoga se u 10 posto ne uračunavaju oni birači i državljani RH koji nemaju prebivalište u RH, dakle oni koji žive izvan Hrvatske ne dolaze u kvotu od 10 posto birača', protumačio je novinarima u Saboru potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav HDZ-ov Vladimir Šekskoji smatra da je za raspisivanje referenduma dovoljno 375 tisuća potpisa.

No s njim se nije mogao složiti šef saborskog Odbora za Ustav SDP-ov Peđa Grbin. 'Neki kažu dva pravnika, tri mišljenja. Imate Ustav i imate Zakon o registru birača i u njima je sve više nego jasno napisano', kazao je Grbin

Podsjetimo, Grbin je u sinoćnjem Dnevniku kazao da bilo koja inicijativa koja traži raspisivanje državnog referenduma treba skupiti deset posto od ukupnog broja birača iz Registra birača, odnosno 450 tisuća potpisa.

Na dan kad su volonteri iz inicijative U ime obitelji počeli prikupljati potpise, 12. svibnja, u registru birača bilo je upisano 4.514.984 birača. Aktiviste je vjerojatno zavarala brojka birača za izbore za EU parlament - tada je u popisu birača bilo upisano tri milijuna i 740 tisuća birača pa bi dosad prikupljenih 380 tisuća potpisa po tom izračunu i bilo dovoljno.

Grbina je u njegovom stavu podržao i Dragan Zelić iz GONG-a.

'Stvar je vrlo jednostavna. U Ustavu piše da trebate prikupiti 10 posto od ukupnog broja birača. Prema novom Zakonu o registru birača, taj ukupan broj se nalazi u registru birača, a onda kada su svaki izbori onda se iz tog registra birača u popis birača izlistavaju osobe koje imaju biračko pravo. Tu se gleda broj u registru birača, a prema nekim informacijama, zadnji potvrđeni je bio za EU referendum prema starom zakonu i tada je broj bio četiri milijuna i 500 tisuća, znači 10 posto je 450 tisuća', kazao je Zelić

Kao primjer naveo je osobu kojoj je uoči referenduma ili izbora istekla osobna iskaznica. Ta osoba neće imati biračko pravo i neće se nalaziti u popisu birača, ali će i dalje biti registrirana kao birač u registru birača.

Upitan kako tumači razmišljanje Vladimira Šeksa koji smatra da se u tu brojku ne zbrajaju ljudi bez prebivališta u RH, Zelić je kazao: 'Na državnom referendumu bio on pokrenut od države ili od građana, imaju svi biračko pravo. Ako nemate prebivalište u RH, vi imate pravo glasati na državnom referendumu. Ako imate pravo glasati na referendumu, onda imate i pravo potpisati za taj referendum pa onda se traži i vaš potpis i on ulazi u tu brojku od 450 tisuća ljudi.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!