A GDJE JE NATJEČAJ

Je li okretište kod Savskog mosta kruna misije 'Bandićevog arhitekta'?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 03.07.2015 17:07
  • Objavljeno 03.07.2015 u 17:00
Mostovi grada Zagreba - Savski Most

Mostovi grada Zagreba - Savski Most

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Najstarije zagrebačko okretište tramvaja i autobusa kod Savskog mosta te njegovo okruženje, za obnovom vape godinama. Ovih dana, doduše, bez javnog natječaja, stiže 'spasonosno rješenje' iz radionice arhitekta Branka Silađina. Međutim, javni natječaj za takav javni prostor i povijesno mjesto izlaska Zagreba na Savu, i više je nego neophodan, upozoravaju iz Društva arhitekata Zagreb, koje upravo i radi na tome s Gradom iz kojega čekamo odgovore

Što i kako učiniti s okretištem kod Savskog mosta, kao uostalom i promisliti što i kako da Zagreb radi sa Savom, zaslužuje poseban prostor i pristup temi, koja je u međuvremenu u široj javnosti oživjela nakon objave u Jutarnjem listu od prije tjedan dana prema kojoj arhitekt Branko Silađin priprema čak tri projekta obnove tog dijela grada: uređenje Savskog trga uz okretište i obnovu pješačkog mosta preko Save te uređenje, kako ga je on nazvao, Turopoljskog trga koji bi bio uz južnu obalu rijeke, na Kajzerici.

Osim što u oči odmah upada ime autora, kojeg se ne bez razloga naziva i omiljenim arhitektom Milana Bandića, jer je odradio brojne gradske projekte od kojih mnoge bez javnog natječaja, pažnju dodatno privlači i činjenica da je Grad usred provedbe projekta 'Zagreb za mene' u kojemu se Savski terminal – Kajzerica: zagrebačko tromostovlje, navodi kao jedna od 33 potencijalne lokacije za provedbu 17 urbanističko-arhitektonskih natječaja, koji tek trebaju uslijediti.

Otkud onda Silađin – pitaju se mnogi, a on tvrdi da nije jasno ni njemu samom. Naime, u kratkom razgovoru nam je potvrdio da 'javnog natječaja, kao što znamo, nije bilo'. 'Riječ je o projektu starom 'sto godina', ja sam još 2011. završio dio troškovnika i to otad stoji, a što će biti od ovoga, ne znam. Radim i čitav život pripremam projekte koji bi mogli koristiti građanima i gradu jer čekati da nešto bude, tko zna kad bi došlo do pomaka u gradu', kazao je Silađin za tportal, dok odgovore iz Grada o tome hoće li i kada će biti raspisan natječaj, još čekamo.

Prošle godine mediji su pisali da je za obnovu starog pješačkog Savskog mosta, tvrtka Viadukt odlučila darovati materijal i osigurati radnike, u vrijednosti od tri milijuna kuna, dok je Gradu Zagrebu preostalo financirati projektnu dokumentaciju i provođenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova.

'Svatko može crtati što hoće i nuditi svoje prijedloge. No raditi bilo što na Savskom mostu bez javnog natječaja, neprihvatljivo je i apsolutno treba raspisati javni natječaj za takav prostor koji je od iznimnog značaja za grad i s obzirom na novac poreznih obveznika', jasan je Teo Budanko, član Upravnog odbora Društva arhitekata Zagreb (DAZ), dodajući da mu uopće nije jasno otkud 'informacije' u tekstu o Silađinovim projektima vezano uz Savski most. Tim više jer DAZ radi upravo na tome da za tu lokaciju, kao i slične primjere, svakako bude proveden natječaj.

Naime, u suradnji s Gradom Zagrebom i Katedrom za urbanizam zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta DAZ tijekom ove i sljedeće godine radi na projektu urbane revitalizacije javnih prostora u gradu Zagrebu. I to kroz provedbu 17 zahvata i intervencija manjeg do srednjeg obuhvata u javnim prostorima na području cijeloga grada investicijske vrijednosti od 10 do 20 milijuna kuna.

Za svaku od pojedinih lokacija bit će proveden arhitektonsko-urbanistički natječaj, a cijela priča ima dodatnu težinu upravo kroz uključivanje građana jer su oni aktivno sudjelovali u odabiru lokacija, a njihovo će mišljenje biti važno i pri odabiru programa.

U sklopu projekta DAZ je pokrenuo web stranicu s interaktivnom kartom lokacija, opširnim opisima i fotografijama proizašlim iz rada Akupunkture grada, na kojoj možete pronaći informacije o projektu, lokacijama te daljnjoj dinamici projekta, kao i komentirati te izravno sudjelovati u javnoj raspravi.

U tom kontekstu bit će zanimljivo vidjeti i skorašnju inicijativu Ars Publicae, projekta Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, koji se u ovoj godini fokusirao upravo na prostor zagrebačkog tromostovlja putem umjetničkih intervencija i urbane teorijske produkcije s ciljem zagovaranja formiranja Savskog trga na mjestu povijesnog izlaska Zagreba na Savu.

Kome i zašto javni natječaji trebaju?

U međuvremenu, dok i sami arhitekti povremeno 'raspravljaju' o svrsi i kvaliteti javnih natječaja (onda kada ih uopće bude), što se Silađinova angažmana tiče, malo je reći da je radom po pitanju Zagreba bogat, u smislu kvantitete (u smislu kvalitete riječ prepuštamo struci, koja je, kao i javnost, često iznosila kritike). Uostalom, i sam je Silađin u jednom prijašnjem razgovoru za tportal ustvrdio: 'Ne postoji ulica ili vugel u Zagrebu na kojem nisam barem pokušao raditi. Moj život je Zagreb.'

Dok se možda pitate na koga vas te riječi podsjećaju, podsjećamo da se u niski Silađinovih radova nalazi veliko preuređenje glavnog zagrebačkog trga krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, autor je rješenja za novi Trg Europe i okolne ulice, kao i za spomenik na tom trgu. Radio je i na Omladinskom centru između Tesline i Gajeve, koji je u međuvremenu doživio transformaciju, slično kao i atrij Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Kada je, pak, zagrebački Cvjetni trg 1995. doživio dramatičnu transformaciju, u arhitektonsko je rješenje ušla i transformacija Bogovićeve i Gajeve u pješačke zone, što je bila Silađinova ideja iako mu projekt za Cvjetni trg nije prihvaćen, a nezadovoljan je ostao i kao autor rekonstrukcije Mesničke jer je Grad odustao od originalnog projekta.

Silađina se spominjalo i kao autora rekonstrukcije dijela Trga kralja Tomislava oko spomenika ovom hrvatskom kralju, a nedaleko od ove lokacije, za Grad je osmislio i Adrenalinski park na mjestu nekadašnjih baraka u kojima je bilo prenoćište za beskućnike Hrvatskog crvenog križa.

I do tog je parka, kao i kod Trga Europe, došlo bez javnog natječaja, baš kao i u slučaju spajanja Botaničkog vrta s Adrenalinskim parkom mostom iznad Miramarske ulice, što je još jedan Silađinov projekt koji je prije nekoliko tjedana u javnosti i među strukom ponovno izazvao podosta nezadovoljstva i brojne upitnike, kako po načinu realizacije, tako i arhitektonske vrijednosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!