TKO TO MOŽE PLATITI?

Imamo 60.000 birokrata, ali otkaza neće biti

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 31.07.2014 07:16
  • Objavljeno 31.07.2014 u 07:00
ilustracija-ploče državna uprava

ilustracija-ploče državna uprava

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/montaža: Ivana Galović

Čak 59.917 osoba bilo je zaposleno u državnoj upravi početkom ovoga mjeseca, ne uključujući one zaposlene u Oružanim snagama. Brojka od koje boli glava samo je dio onih popisanih u registru zaposlenih u javnom sektoru, međutim upravo je taj dio najbolnija točka, barem što se tiče percepcije javnosti. No dok javnost traži rezove u državnom aparatu, sindikati samo na spomen ikakvog otpuštanja prijete štrajkom

U Hrvatskoj gotovo da nema stranke koja je dok je bila u oporbi obećavala riješiti problem preglomaznog državnog aparata, a jednako tako gotovo i da nema stranke koja je dolaskom na vlast u istome bila posve neuspješna. Kukuriku koalicija u svom je Planu 21 obećavala efikasniju državnu upravu, no tek se pred kraj mandata odlučila na izmjene zakona koji se direktno tiče statusa službenika i namještenika u upravi. Štoviše, u Ministarstvu uprave jasno su nam dali do znanja da zasad ne razmišljaju o nekom 'prisilnom' smanjenju zaposlenika u državnoj upravi.

'Na snazi je Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske. Stoga se očekuje dodatno smanjenje broja zaposlenih zbog prirodnog odljeva, osobito zbog odlaska državnih službenika i namještenika u mirovinu. Prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, tijekom 2014. uvjete za mirovinu ostvaruje ukupno 1.417 državnih službenika i namještenika', objašnjavaju u Ministarstvu uprave.

Drugim riječima, osim odlazaka u mirovinu, većeg otpuštanja neće biti. To možda i zadovolji sindikate, no neće i dio javnosti koji ponekad i opravdano smatra da je državna uprava tako i tako godinama služila za uhljebljivanje politički podobnih prijatelja, rođaka ili stranačkih prijatelja.

Njih možda utješi to što je od početka mandata državna uprava ipak smanjila broj svojih službenika i namještenika za oko pet posto. 'Prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru te podacima koje su dostavila državna tijela, broj državnih službenika i namještenika smanjio se za 3.433 u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 1. srpnja 2014. godine', odgovorili su nam u Ministarstvu uprave.

O kojim se ljudima radi i iz kojih razloga više nisu u državnoj upravi, u ministarstvu ne objašnjavaju, no smanjenje broja zaposlenih u upravu tako i tako nikada nije bio cilj Kukuriku koalicije.

'U reformu državne uprave ne ulazimo s unaprijed određenim brojčanim ciljem njezina smanjenja. Za nas je kvaliteta državne uprave ispred kvantitete. Optimalan broj zaposlenih proizaći će kao rezultat zahtjeva kvalitete, ali i novih potreba sudjelovanja naše državne uprave u radu institucija Europske unije. Stalni sustav obrazovanja i ocjenjivanja državnih službenika i njihove sposobnosti ispunjavanja zahtjeva europske kvalitete javne uprave postupno će dovesti do optimalnoga broja zaposlenih u državnoj upravi', jasno piše u dijelu Programa Vlade posvećenom državnoj upravi.

No upravo je tu i problem. Nekoliko donesenih zakona te veliki projekt e-građani još uvijek se ne može nazvati 'velikom reformom državne i javne uprave' za kojom vape i na koju upozoravaju svi važniji međunarodni čimbenici poput Svjetske banke, MMF-a i Europske komisije.

Reforma, koja se spominje u programu Vlade, kao jedan od ključnih elemenata navodila je i promjenu shvaćanja uloge i zadataka državnih i lokalnih službenika, pri čemu je naglasak bio na edukaciji službenika, ali i ocjenjivanju učinaka službenika. Međutim tim dijelom u Vladi, točnije Ministarstvu uprave odlučili su se pozabaviti tek na kraju mandata.

Novi Zakon od državnim službenicima, koji je u pripremi, kao novine donosi novo definiranje pojma službenik. Naime, do sada su službenici bili gotovo svi zaposleni u državnoj upravi, no od sada će se službenicima zvati samo oni koji obavljaju stručne poslove, a ostali bi bili namještenici. Tako, primjerice, tajnice i informatičari više neće biti službenici i na njih će se primjenjivati Zakon o radu, a ne Zakon o državnim službenicima.

No čini se da takva 'nova' definicija zapravo i nije ništa novo. Kako upozoravaju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, sličnu definiciju Hrvatska je imala u vrijeme Tuđmana. Prije dvadesetak godina, zakon je službenike definirao kao one koji u tijelima državne vlasti kao redovno zanimanje (državnu službu) obavljaju poslove iz Ustavom i zakonom utvrđenoga djelokruga tih tijela, a namještenike kao osobe koje se u tim istim tijelima zapošljavaju za obavljanje računovodstveno-financijskih poslova, poslova automatske obrade podataka, administrativnih i pomoćno-tehničkih poslova. Do redefiniranja pojma službenik i namještenik, kako su oni opisani u važećem zakonu došlo je za vrijeme Vlade Ivice Račana.

Usto, radna verzija novog zakona predviđa i uvođenje novog načina klasifikacije radnih mjesta i napredovanja državnih službenika te uvođenje kompetencija (znanja, vještine, sposobnosti, obrazovanje, odgovarajuća ponašanja) kao uvjeta za obavljanje poslova radnih mjesta i kod izbora kandidata u postupku javnog natječaja.

Međutim, ono što je možda i najvažnije i o čemu se sindikat nije oglasio odnosi se na ukidanje službeničkih i Višeg službeničkog suda koji odlučuju o odgovornosti za teške povrede službene dužnosti državnih službenika. Kako nam kažu u Ministarstvu uprave, ubuduće će o odgovornosti službenika odlučivati čelnici državnog tijela ili osobe koje oni ovlaste. I dok bi se na prvi pogled moglo reći da će se na taj način ubrzati sankcioniranje službenika, u oči bode činjenica da će o 'sudbini' službenika odlučivati šefovi državnih tijela, u pravilu političari, čime se itekako otvara pitanje politizacije državne uprave.

I dok u Ministarstvu uprave tvrde da je novi prijedlog zakona jedini način da se uvede reda u državnu upravu, u najboljem scenariju zakon bi na snagu mogao stupiti tek krajem godine, no veća je vjerojatnost da će svjetlo dana ugledati tek početkom 2015. Ako dobije potporu u Saboru, primjena će krenuti u zadnjoj godini mandata Kukuriku vlade. No ako se ostvare prognoze iz recentnih istraživanja i HDZ preuzme vlast u državi, pitanje je hoće li zakon uopće potrajati s obzirom na staru hrvatsku političku navadu – nova vlast, novi zakon.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!