Hrvatska danas slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine, čime je i potvrđena njegova uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Iako se 30. svibnja obilježava kao Dan državnosti posljednjih nekoliko godina, čak 18 godina taj praznik bio je na drugi datum
Dan državnosti na 30. svibnja odabran je jer je tog datuma 1990. godine konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor Republike Hrvatske, što je označilo kraj komunističke vladavine i početak procesa osamostaljenja Hrvatske. Taj događaj smatra se prekretnicom novije hrvatske povijesti jer je Hrvatska tada, po prvi put nakon gotovo pola stoljeća, uspostavila demokratski sustav temeljen na volji građana izraženoj na slobodnim izborima.
vezane vijesti
Vrludavi Dan državnosti kroz godine
Već tada je taj datum doživljen i neslužbeno proglašen Danom državnosti, a službeno je unesen u blagdanski kalendar 1991. No, iako je za Dan državnosti određen taj datum, formalno je samostalnost bila proglašena kasnije, 25. lipnja 1991.
Upravo su ta dva datuma i uzrok višegodišnje prepirke koji je datum prigodniji za Dan državnosti. 30. svibnja se kao Dan državnosti obilježavao sve do 2001., nakon čega je obilježavanje Dana državnosti prebačeno na 25. lipnja i tako je bilo sve do 2019. kada je HDZ-ova većina u Saboru praznik vratila na 30. svibnja.
Taj datum kao Dan državnosti ne priznaje predsjednik Zoran Milanović, koji već godinama bojkotira obilježavanje tog datuma. Smatra da je to nazovi-praznik.
'To je dan koji oni pokušavaju nametnuti kao praznik. Nešto što je stranačka fešta i čega smo se elegantno riješili prije 20 godina i napravili pomak tako da smo danom državnosti prozvali dan referenduma, što je najbliže Danu državnosti. Ovo je bio dan, spomendan Hrvatskog sabora. Plenković je u svojim nastojanjima i pomutnjama to najavio kao neku vrstu konvalidacije sebe. Ne stojim nikome na putu da to obilježava. Dvadeset godina smo imali Dan državnosti. I onda dođe ovaj i kaže da će to biti Sabor kad je HDZ osvojio većinu', kazao je Milanović prošle godine.
Tih godina kada se Dan državnosti obilježavao 25. lipnja, 30.svibnja bio je spomendan i obilježavao se kao Dan Hrvatskog sabora. Vraćanjem Dana državnosti an stari datum, 25. lipnja postao je spomendan i obilježava se kao Dan neovinosti. Dan Hrvatskog sabora također je spomendan i obilježava se 8. listopada, koji je u spornih 18 godina bio praznik i obilježavao se kao Dan neovinosti.
Proslava Dana državnosti
Premijer Andrej Plenković otkrio je kako će se ove godine obilježiti Dan državnosti.
'U petak ćemo obilježiti i Dan državnosti, prvo polaganjem vijenaca kod Spomenika domovini, pa misom u crkvi svetog Marka, dok će Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska na Jarunu imati prigodni program. Obilježavanje ćemo završiti svečanim koncertom u HNK-u, prisjećajući se konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Na koncert će biti pozvani i zastupnici iz prvog saziva Hrvatskog sabora', kazao je Plenković.
Osim govora premijera Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, na koncertu će se moći vidjeti treći čin opere "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca, u režiji Krešimira Dolenčića, a pod ravnanjem maestra Ivana Repušića. Nastupaju Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Orkestar i Zbor Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te solisti Ivica Čikeš, Dubravka Šeparović Mušović, Valentina Fijačko Kobić, Tomislav Mužek i Ljubomir Puškarić. Prijenos će se moći pratiti na HRT-u.
Prva konstituirajuća sjednica
Sabornica je tog 30. svibnja 1990. bila ispunjena brojnim zastupnicima i gostima koji su nazočili konstituiranju novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Novoizabrani zastupnici za predsjednika Sabora izabrali su Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.
U svom govoru istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice. Dodao je i da nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, 'iz kojih je proizišao Sabor', te izrazio uvjerenje da će 'on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini'.
Kako je izgledao prvi saziv Sabora?
Prvi saziv Sabora bio je trodoman - imao je Vijeće udruženog rada, Vijeće općina te Društveno-političko vijeće. U njemu je sjedio 351 zastupnik - većinu, 207 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Prvi saziv dio mandata odradio je u posebnim, ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ te 'božićni Ustav'.
Mandat prvog saziva Sabora trajao je svega dvije godine, jer su 1992. održani izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, koji je imao 138 zastupnika. Sabor je samo privremeno tada bio jednodoman, jer u 1993. održani prvi izbori za Županijski dom, koji je imao 68 zastupnika. Dvodomni Sabor postojao je do ustavnih promjena 2001. godine, kada je Županijski dom ukinut, a Sabor postao jednodoman.
