MAROŠ ŠEFČOVIČ, POTPREDSJEDNIK EK

'Hrvatska će snažno osjetiti pozitivne trendove u EU'

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 17.06.2013 07:05
  • Objavljeno 17.06.2013 u 07:00
Maroš Šefčovič

Maroš Šefčovič

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / CROPIX

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za međuinstitucionalne odnose i administraciju, posjetio je Hrvatsku dva tjedna prije ulaska u EU kako bi osobno informirao domaćine o velikom poslu koji ih tek čeka: prilagodbi državnog sustava pravilima Lisabonskog ugovora. Što to zapravo podrazumijeva, Šefčovič je objasnio u razgovoru za tportal, analizirajući ujedno i neke globalne teme, poput zaštite osobnih podataka, budućih pregovora o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a i europskog mehanizma za borbu protiv utaje poreza

Ljetovanje u Jugoslaviji

Rođeni ste u Bratislavi, u bivšoj Čehoslovačkoj. Kako iz teperspektive gledate na konačni ulazak RH u EU? Jeste li provodili praznike u bivšoj Jugoslaviji?

Da, kada mi je bilo 15 godina. Bila je to velika operacija, jer nismosmjeli slobodno putovati u Jugoslaviju, morali smo imati posebne siveputovnice. Moj otac i majka imali su velike poteškoće da nam toosiguraju, jer u to vrijeme Jugoslavija je bila jedna od zemalja krozkoje su Česi emigrirali na zapad. Morali smo tražiti posebnu dozvolu dakupimo njemačke marke, no to nije bilo dosta pa smo morali nositidodatnih 100 maraka kako bismo mogli uživati na hrvatskoj obali. Mojasjećanja su i danas veoma živa. U to vrijeme osjećaj je bio da je zemljaiznimno razvijena. Tada sam ozbiljno trenirao atletiku i prvi put uživotu vidio sam Adidasov dućan. Bio sam preplavljen osjećajima.Naravno, nisam smio piti, ali moj otac itekako je uživao u crnom vinu idrugim poznatim hrvatskim pićima. Odlično smo se proveli. S obitelji samnedavno bio u Hrvatskoj dvaput; vidjeli smo kako se zemlja razvija.Mislim da je slovački jezik ljeti jedan od najzastupljenijih na hrvatskojobali ljeti, tako da smo se gotovo osjećali kao kod kuće.

Što ste, za vrijeme ovog posjeta, savjetovali svojim hrvatskim domaćinima u pogledu popunjavanja radnih mjesta namijenjenih hrvatskim državljanima u institucijama EU-a?

Veoma je ohrabrujući interes koji su hrvatski građani iskazali. Imamo 9.000 kandidata iz Hrvatske i siguran sam da će to osigurati veoma kvalitetan kadar koji s radošću iščekujemo. U prvih pet godina, za građane Hrvatske rezervirano je 249 radnih mjesta u institucijama Europske komisije, temeljem broja stanovništva. Precedura izbora kandidata za menadžerske pozicije – ravnatelja, zamjenika ravnatelja ili ekvivalent tome, direktora, šefova odjela - ponešto je drukčija. Veoma je dobro sagledati kakva su stručna znanja i u kojim područjima Hrvatska misli da može tražiti potencijalne kandidate.

Moram reći i da je izazovan proces unutar Komisije, jer smo pod prilično snažnim nadzorom Europskog parlamenta što se tiče radnih mjesta i obično moramo čekati da se neko radno mjesto isprazni, da netko ode u mirovinu ili dođe do nekakvog preustroja u Komisiji, kako bismo mogli osigurati mjesto za Hrvatsku. Taj proces će, dakle, trajati neko vrijeme, jer i sam postupak izbora kandidata traje oko šest mjeseci. Siguran sam da ćemo u ovom prvom valu biti veoma uspješni: već sada imamo 125 Hrvata koji rade za Komisiju, a siguran da ih otprilike isto toliko radi za druge EU institucije; možda na drukčijim ugovorima, ali siguran sam da će od 1. siječnja oni postepeno transformirati u stalne ugovore s Komisijom.

Što nam, u svjetlu preporuka Europske komisije svim zemljama članicama, možete reći o budućoj ulozi Sabora u pogledu državnog proračuna?

Nacionalni parlamenti su sve više uključeni u europske poslove. To je stoga što im je Lisabonski ugovor dao novi instrument, ali i zahvaljujući produbljivanju ekonomske i monetarne integracije, kao i uvođenja europskog semestra koji rezultira veoma konkretnim preporukama za svaku pojedinu članicu oko, primjerice, mirovinske reforme, obrazovnog sustava... Do prije dvije-tri godine to smo smatrali apsolutno unutarnjim pitanjima svake zemlje. Sada imamo taj međusobni nadzor i pritisak, kolektivno dijeljenje odgovornosti i suverenosti. Mi u Europskoj komisiji želimo biti dio toga i podržavamo europski semestar. Tražili smo od vlada da pripreme nacionalne reformske programe, surađivali s njima i temeljem tih programa i naših analiza predlagali preporuke o kojima su raspravljali ministri, a na kraju su ih prihvatili čelnici zemalja i vlada u Europskom vijeću. Tada europski semestar postaje nacionalni semestar. Nacionalni parlamenti bili bi nam prirodni partneri, koji će nam pomoći da nadgledamo ispunjavaju li vlade te preporuke, uzimaju li ih ozbiljno.

Jurica Galoic/PIXSELL

Jurica Galoic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL


Uistinu želimo da parlamenti budu dio tog procesa, jer ćemo ove godine prvi put tražiti od svih članica nacrte državnih proračuna. Iako je to propisano i oko toga su se složile sve članice, sigurno će opet će biti pitanja zašto Komisija procjenjuje nacionalne proračune. A upravo zato što želimo imati stabilnu valutu i prosperitetnu Uniju, moramo biti veoma odgovorni u tome kako upravljamo proračunima, jesu li oni održivi, je li to prioritet. Stoga, u Saboru sam zamolio da iskoristite novi instrument koji imate na raspolaganju. Ponudio sam, naravno, i našu stručnu pomoć i razmjenu informacija. Od 1. siječnja, svaki prijedlog zakona Komisije morat će, baš kao i Vijeću i Europskom parlamentu, biti poslan i hrvatskom Saboru. To je nešto veoma konkretno, imat će priliku na tome raditi, ali moraju razviti svoje unutarnje procedure kako bi bili u stanju koristiti sve te nove informacije i mogućnosti koje one donose.

Referendum? No comment

U Hrvatskoj je aktualno pitanje referenduma na kojemu bi sepostavilo pitanje o uvođenju definicije braka kao zajednice muškarca ižene u Ustav. Na europskoj razini očekuje se donošenje zakona protivdiskrimacije LGBTI osoba. Ne bi li se takva ustavna definicija brakakosila s europskim odredbama?

Ne bih to komentirao. Mogu samo reći da Europska komisija ne namjeravapredložiti europske zakone koji bi intervenirali u materijalne zakonedržava članica ili modificirali nacionalnu definiciju braka. To jepotpuno izvan područja nadležnosti Europske unije.

Hrvatska je na vratima EU-a, a njezin se ulazak doživljava i kao znak da privlačnost Unije nije načeta. Je li to najvažniji neposredni učinak priključenja Hrvatske?

Čestitali smo svima na pristupnom procesu. Mislim da je to uistinu nešto na što biste trebali biti ponosni jer ste prošli kroz najzahtjevniji proces pristupanja. Mogu usporediti, jer sam bio prilično uključen u proces pristupanja Slovačke, pa znam koliko više je bila postavljena ljestvica i koliko je ovo za vas bilo zahtjevno. Uspješno okončanje tog procesa uistinu je golemo postignuće i vidimo to kao veoma dobar signal za EU da se, naravno, proces proširenja nastavlja, da je Solunska agenda valjana i da vjerujem da je to signal i dobar motiv za vaše susjede u regiji. Shvaćamo da Europska unija neće biti potpuno ujedinjena dok u njoj nisu i zemlje iz ove regije i nadam se da će vaše iskustvo i vaši uspjesi biti motivacija i izvor savjeta kako europskim institucijama, tako i preostalim zemljama u regiji.

Kako sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a može koristiti građanima država članica? Može li aktualni špijunski skandal ugroziti buduće pregovore?

Siguran sam da će u međuvremenu doći do razvoja situacije i nekih novih događaja u odnosima između EU i SAD-a. Mislim da će za obje strane biti jako važno da zadrže širu perspektivu i uvide kako je važna ova prilika, da bi obje ekonomije mogle silno profitirati na račun sporazuma. Naše ekonomije zajedno proizvode više od polovice svjetskog BDP-a. Čak i uz daljnju primjenu carina jasno je da bi svako europsko kućanstvo bilo na dobitku za najmanje 454 eura godišnje i da bi mogli povisiti naš BDP za 0.5 postotni poen godišnje. Sveukupno, to je godišnje oko 120 milijardi eura, što je prilično izdašan novac.

No glavna nagrada bila bi mogućnost da međusobno priznamo tehničke standarde koji bi omogućili daleko bližu suradnju i na određivanju novih standarda za nove proizvode. Siguran sam da kada bi usuglašeni tehnički standardi EU-a i SAD.a automatski postali globalni standardi. A to bi vodilo ka očuvanju naše vodeće uloge u razvijanju inovacija, novih proizvoda, ekonomije, dok bi se ogromne prednosti odnosile na obje ekonomije. Siguran sam da ćemo imati prilično sadržajnu raspravu i o zaštiti podataka, o iznimkama u području kulture, poljoprivrednim proizvodima, GMO-u i još nekim temama. Ali nadam se da ćemo, sve u svemu, zadržati širu političku perspektivu. Nakon mnogo godina, moram to reći, sada su se zvijezde konačno posložile u pravu konstelaciju: Kongres i američka administracija s jedne strane, a Europski parlament i države članice s druge, uvjereni su da je pravi trenutak i da bi ovo trebao i mogao biti jasan instrument za ponovno pokretanje, poticanje i održavanje ekonomije, koji nas ne bi koštao ni novčića, a mogao bi donijeti ogromne dobitke i osigurati nam veoma solidnu poziciju u današnjem globaliziranom svijetu.

Od Bilderberga do Hrvatske

Poznato je da je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso sudjelovao naposljednjem sastanku grupe Bilderberg. Znate li možda nešto o zaključcima tog sastanka?

Nisam bio tamo, pa ne znam zaključke. Ali i inače imamo različitesastanke s predstavnicima Bilderberga, Davosa, think-tankova. Siguransam da se i tamo raspravljalo o tome kako što prije izaći iz krize imislim da je veoma važno imati formalne i neformalne sastanke na kojimamožete razmijeniti mišljenja i raditi zajedno na uspostavi političkihprograma koji će izvući Europu iz situacije u kojoj smo sada. Naravno,uvjereni smo da je naša prognoza utemeljena na podacima točna i da bi seekonomska situacija u Europi trebala poboljšati u drugoj polovicigodine. Iduće godine trebali bismo ostvariti konsolidirani rast i nadamse da će to imati pozitivan učinak i na Hrvatsku jer ulazite u klub.Vjerujem da će pozitivni trendovi biti u velikoj mjeri prisutni uHrvatskoj već ove, a svakako i iduće godine.

Financial Times dolio je ulje na vatru, navodeći da je Obamima administracija uspješno lobirala u Europskoj komisiji da se zakon o zaštiti podataka prilagodi tako da se ne ograničavaju mogućnosti američkih obavještajaca u nadzoru europskih građana.

Razumijem da postoji ogromna pažnja javnosti za ovu raspravu u SAD-u, s pravom. Mislim da bi način na koji se odnosite prema osobnim podacima, nadzirete i kontrolirate obavještajne agencije, trebao biti stvar široke javne rasprave. Mi u EU imamo veoma stroge odredbe o zaštiti privatnosti i siguran sam da nismo ni na koji način olabavili naše stroge odredbe o zaštiti podataka, jer bi to naprosto bilo nezakonito. To jednostavno ne bi prošlo ni u Vijeću EU-a, ni u Parlamentu, niti na Europskom sudu pravde. Mislim da će o tome biti dosta diskusije između EU-a i vlade SAD-a.

Donošenje odluke o (ne)odobravanju određenih sorti genetski modificiranog kukuruza američkog Monsanta moglo bi pasti na Europsku uniju. Hoće li utjecaj na odluku imati i rastući otpori Monsantu diljem svijeta?

Kada je u pitanju GMO, mislim da je važno imati na umu da mi u EU imamo najrobusniji sustav označavanja i odobravanja u svijetu. U našem slučaju, potrebne su najmanje tri godine znanstvenog testiranja prije odobravanja nekog GM proizvoda kao hrane za ljude ili stočne hrane. U SAD-u su ti rokovi svedeni na nekoliko mjeseci. Mi pažljivo testiramo sve te proizvode. Mogu reći da je EU gotovo u potpunosti oslobođen GM-a jer se kukuruz MON810 uzgaja na svega 100.000 hektara u Španjolskoj, što u usporedbi sa 170 milijuna hektara u SAD-u i nije toliko mnogo. Naše odluke temeljimo na veoma jasnim znantvenim dokazima, koje prikupljamo i procjenjujemo daleko duže nego bilo koje drugo potvrdno tijelo u svijetu. Tako pokušavamo voditi računa o zabrinutosti građana kada je u pitanju ova vrsta proizvoda.

Povjerenik Šemeta rekao je da EU gradi 'najobuhvatniji sustav razmjene informacija na svijetu' za borbu protiv poreznih prijevara. Ipak, čak i posljednja verzija zakona navodi da bi se odredba prema kojoj se podaci mogu uskratiti ukoliko nisu lako dostupni trebala ponovno razmatrati tek 2017. Što priječi ubrzanje tog procesa?

Ta odredba uistinu će biti ponovno razmatrana 2017. zato što će se automatska razmjena podataka o prihodima pod tom odredbom početi provoditi tek 1. siječnja 2015. i zato što moramo utemeljiti i pripremiti cijeli mehanizam. Dakle, sada želimo prezentirati vremenski okvir, kada će se razmotriti kako to funkcionira i evaluirati. Zapravo, ubrzali smo rad na ovom pitanju – upravo prije nekoliko dana usvojili smo prijedlog da se zakon proširi, pa će automatska razmjena podataka obuhvaćati i nove kategorije poput dividendi, kapitalnih dobitaka, financijskih prihoda i stanja računa. To je u početku bilo predviđeno za 2017. ali reagirali smo na poziv europskih čelnika da ubrzamo rad na tome pa će stupiti na snagu već 2015. Europa je u velikoj mjeri pionir u svemu tome; koristit ćemo automatsku razmjenu podataka u veoma širokom opsegu. Pokušavamo progurati takvu poziciju kroz G20, G8, OECD, jer bi željeli da to postane globalni standard, koji bi bio konačni lijek protiv svih vrsta poreznih rajeva, utaja poreza. Jasno je da moramo postići više: samo u EU gubimo tisuću milijardi preko utaja poreza i neplaćenog poreza. Taj novac očito nedostaje u nacionalnim proračunima i nadamo se da će standard koji sada uvodimo u Europi kroz dvije godine postati globalni standard. Vidjet ćemo daleko bolju disciplinu i poštivanje poreznih zakona nego što je, nažalost, situacija sada.

Kakve su šanse da G8 ili G20 prihvate takve europske standarde? Mislite li da je Washington spreman razotkriti imena vlasnika tvrtki registriranih u Delawareu?

Već sada postigli smo veliki napredak. Raspravljamo o konkretnim prijedlozima, razvili smo tehničke i proceduralne mogućnosti kako to napraviti, a uskoro ćemo i demonstrirati kako će funkcionirati automatska razmjena podataka. Iduća stvar koja bi bila apsolutno ključna je globalno upravljanje – kako možemo osigurati da uvedemo sustav u cijelu Europsku uniju. Znate da nisu ni sve države članice osobito oduševljene, pa ne treba iznenađivati što postoje otpori u nekim drugim krajevima svijeta jer različiti porezni rajevi jako dobro žive. Trebat će veoma snažna politička volja i snažan zajednički pristup ključnih aktora. Naravno, podrška G8 ili G20 bila bi apsolutno ključna. Kada bi se postigao dogovor oko određenog sustava na toj razini, vjerujem da bi ga poštivali svi, uključujući SAD.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!