MOGUĆA BLOKADA

Hoće li hrvatski ulazak u Schengen biti žrtveno janje arbitraže

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 30.06.2017 22:30
  • Objavljeno 30.06.2017 u 22:30
Maštruko: Schengen nije tako važan

Maštruko: Schengen nije tako važan

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Jupiterimages

Hoće li hrvatski put u zonu Schengena ispasti žrtveno janje stava da ne priznajemo arbitražu o granici na moru i kopnu sa Slovenijom? Bivši diplomat Ivica Maštruko koji je u dugogodišnjoj karijeri bio i veleposlanik u Ljubljani, kaže da Schengen nije tako važan niti prioritet u slučaju da se nametne kao nekakav ili-ili uvjet

Mogućnost blokade Schengena spominjala se već i prije odluke Arbitražnog suda o granici sa Slovenijom koju ne priznajemo. Govoreći o takvoj mogućnosti prošle nedjelje, nova hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić istaknula je kako vjeruje da Slovenija nakon presude neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.

Mogućnost da nas Slovenija blokira i iskoristi našu želju za ulaskom u Schengen kao sredstvo prisile nad Hrvatskom da se povinuje odluci Arbitražnog suda, komentirala je za N1 u petak i bivša premijerka Jadranka Kosor koja je potpisala Arbitražni sporazum s tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom, a koji je zapravo otvorio put Hrvatske u Europsku uniju koji je blokirala Ljubljana upravo zbog neriješenog graničnog pitanja.

'Slovenija je uvijek, kada je smatrala da može koristiti silu, to i radila. Moguće je da će sada posegnuti za tim alatom. No sada je situacija drugačija, mi smo isto članica EU-a i pozicija je drugačija. Franjo Tuđman je i davnih osamdesetih govorio da moramo postati članica EU-a', kazala je Kosor. Sada bi se povijest sa slovenskom blokadom mogla ponoviti.

Hrvatskoj se prijetilo blokadom Schengena tijekom migrantske krize u ljeto 2015. godine, tako da takva mogućnost nipošto nije nemoguća. Podsjetimo i na to da je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zaprijetio da će nam sabotirati turističku sezonu ako odbijemo implementirati odluku Arbitražnog suda. Tako da mogućnosti kojima bi nam Slovenija mogla zagorčati život nisu bezazlene.

Maštruko smatra da ulazak u Schengen nema tu težinu zbog koje bi Hrvatska pristala popustiti, iako ga političari spominju kao prioritet. Napominje da ni Rumunjska nije u Schengenu. 'Nema kod ulaska u Schengen posebnog životnog interesa i takav prioritet da treba žrtvovati neke druge stvari', poručuje Maštruko.

  • +31
  • +28

Piranski zaljev i Sv. Gera

Izvor: Cropix / Autor: Goran Sebelic / CROPIX

Što se tiče oblika pritiska na Hrvatsku nakon presude Arbitražnog suda, sve se svodi na fraze i uobičajene diplomatske izjave pojedinih zemalja kao što su to učinile Njemačka ili SAD.

Maštruko navodi da imamo dvije vrste takvih izjava, prva gdje se poziva da se poštuju odluke međunarodnih sudišta ili organizacija i druga gdje se apelira na dvije strane da probleme riješe bilateralno. I naša vlada apelira povodom sporova i ratova, recimo, na Bliskom istoku ili Africi. 'Europska unija nema nikakvih instrumenata niti nadležnosti da obavi pritisak koji bi rezultirao sankcijama. I da su jedinstveni, nemaju mogućnosti i sve se svodi na fraze', poručuje bivši diplomat.

Međutim, Slovenija zaista može, kao što smo mi Srbiji uvjetovali rješenje određenih pitanja kroz pregovore s EU-om i kao što je svojedobno Italija učinila sa Slovenijom kad je Slovenija ulazila u EU, blokirati naš ulazak u Schengen.

Ivica Maštruko

Ivica Maštruko

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Gdje je izlaz? Obje zemlje nalaze se u pat poziciji jer bi povlačenje sa zacrtanih položaja bilo označeno kao izdaja. I Hrvatsku i Sloveniju obvezuje odluka parlamenta. Sloveniju da je Piranski zaljev njihov prema rezoluciji s početka devedesetih, a Hrvatsku da nećemo priznati odluku Arbitražnog suda.

Svaki budući bilateralni dogovor ili neki međunarodni sud uzimat će kao polaznu osnovu odluku Arbitražnog suda, tako da je manevarski prostor sužen.

'Arbitraža je donijela odluku po svim profesionalnim kriterijima. Čak se pokazuje je li bila greška što smo uopće odustali ili bi nam ova odluka arbitraže, a uvijek ima nezadovoljstva s jedne i druge strane, odgovarala jer bismo riješili predmet', navodi Maštruko.

Kaže da je poziv da se bilateralno riješi problem isto fraza jer ako se nije riješio u više od 20 godina, kako će se sada.

'Ako bi bilo moguće da se stvari počnu rješavati, onda bi mogući izlaz bio da se bilateralnim sporazumom prihvate rezultati arbitraže, s tim da Hrvatska kaže da to nije arbitraža nego bilateralni dogovor, dok bi Slovenci u zagradama stavljali da je postignut bilateralni dogovor sukladno odluci arbitraže', zaključuje Maštruko.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!