Traume, kolapsi zbog vrućine i kardiološka problematika najčešći su razlozi zbog kojih se ovih vrućih dana traži liječnička hitna pomoć duž jadranske obale. Kako funkcionira sustav hitne pomoći s obzirom na velik, vjerojatno i rekordan broj turista, a s druge strane manjak liječnika koji posebice često napuštaju Hitnu pomoć, pitali smo dr. Srđana Jerkovića, ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije
'Tijekom turističke sezone posao nam se povećava za 30 do 40 posto. Uglavnom zbog traumi u prometu i izvan prometa, zatim toplinskih umora i udara te drugih stanja povezana s toplinom, ali i utapanja. Povećava se i broj akutizacija kroničnih stanja, i to uglavnom kod srčanih i plućnih bolesnika te stanja nastala zbog konzumiranja različitih opojnih sredstava. Usprkos svemu, posao se odrađuje. Ima dana kada je jako teško osobito ako u isto vrijeme zaprimite više poziva, a na raspolaganju imate ograničen broj timova', priznaje nam dr. Jerković.
Veći broj turista tijekom ljetnih mjeseci, međutim, ne znači i primjeren broj timova hitne pomoći. Naime, dok se Ministarstvo turizma hvali rekordnim brojem turista, Ministarstvo zdravlja to ne prati odgovarajućim mjerama, odnosno timova.
'Nitko ne uzima u obzir osjetno povećanje posla. Kada se broj stanovnika tijekom turističke sezone poveća logično bi bilo povećati i resurse da bi kvaliteta rada ostala jednaka. Nažalost od države tijekom ljeta dobijemo samo još jedan dodatan tim, a sve ostalo financira Istarska županija. Imamo praktički jednak broj timova izvan i u jeku turističke sezone iako tijekom ljeta od države dobijemo dodatni tim T1, takozvani tim Y koji je stacioniran u Pazinu i pokriva autocestu Istarski ipsilon. Sva ostala ljetna pojačanja, koja traju od 1. lipnja sve do konca rujna financira Istarska županija i jedinice lokalne samouprave. A radi se o milijunima kuna', upozorava ravnatelj Jerković.
Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, kako napominje njegov ravnatelj, organiziran je tako da se na intervenciju šalje prvi slobodan tim koji je najbliži unesrećenom. Za razliku od drugih, pri tome teško može računati na pomoć susjednih Zavoda.
'Istra je s dvije strane okružena morem, sjeverno je Slovenija, a Učka nas dijeli od Primorsko-goranske županije. U takvoj situaciji nemoguća je suradnja sa Zavodima hitne medicine susjednih županija, jer ih osim na istočnoj strani poluotoka jednostavno nema. Unatoč tome, incidentnih situacija u prošlosti je bilo', naglašava Jerković dodajući da zatvorenih vrata hitne u vremenima početnog ustrojavanja mreže hitne medicine više nema zahvaljujući financijskoj pomoći Istarske županije i jedinica lokalne samouprave. Za složene situacije, međutim, kontinuirano se pripremaju raznim edukacijama i evaluacijama spremnosti sustava, pa je tako prošli mjesec održana i vježba masovne nesreće Firefox 2016.
423638 ,423551 ,421555 ,417605
S obzirom na očigledan raskorak između broja timova i povećanja broja intervencija, logičnim se nameće pitanje ne dovode li se zbog toga u opasnost životi.
'Taj problem je složeniji nego što izgleda. Država određuje broj timova i financira ih na nekom području za potrebe zbrinjavanja hitnih stanja, ali istovremeno nema alata da spriječi korištenje resursa hitne medicine kod stanja koja nisu hitna. Je li broj timova u Istri u takvoj situaciji dobro kapacitiran? Smatram da nije i da nam stalno nedostaju najmanje dva tima, a ljeti i više budući da hitna služba, osim hitnih, zbrinjava i bolesnike koji ne spadaju u domenu hitne medicine. Tu dolazimo do sljedeće činjenice, a to je nepostojanje svijesti čemu služi hitna kao i nedovoljna zdravstvena prosvijećenost, a ponekad i komoditet bolesnika. I na kraju - ili početku svega - jest činjenica da zdravlje nije samo nepostojanje bolesni i iznemoglosti već i psihičko i socijalno blagostanje... a znamo kakva nam je situacija u državi', napominje dr. Jerković.
Zbog učinkovitijeg rada hitne pomoći ne samo ljeti i na Jadranu već tijekom cijele godine u svim dijelovima zemlje, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije već neko vrijeme se zalaže za objedinjavanja hitne bolničke i izvanbolničke pomoći.
'Velik broj bolnica ima objedinjeni hitni bolnički prijem, ali nedovoljno kadrova pa na tim prijemima rade svi: specijalizanti i specijalisti različitih specijalnosti, a najmanje specijalizanti hitne medicine kojih nema dovoljno. Objedinjeni hitni bolnički prijem nužan je jer hitan bolesnik je hitan bez obzira s koje je strane vrata bolnice. Hitna služba treba funkcionirati kako jedna, a ne biti podijeljena na bolničku i vanbolničku, odnosno zavode, jer tada ovi u bolnici postaju taoci situacije i postaju opterećeni i s bolesnicima koji nisu hitni. Naime slučajeve koji nisu hitni u bolnicu dovodi i vanbolnička hitna zbog različitih opravdanih i neopravdanih razloga. Bolnički hitni prijemi nisu za to ni predviđeni niti imaju kapacitete. Pružanje primarne zdravstvene zaštite izvanbolničkog hitnjaka nije moguće, pa takvi bolesnici često završavaju na hitnom prijemu bolnice. To iz perspektive sustava nije racionalno, a s perspektive bolesnika i neučinkovito. Imate dugo čekanje i nerješavanje njegova kroničnog problema, već samo isključivanje eventualnog hitnog stanja', objašnjava Jerković.
Svoja razmišljanja o objedinjavanju hitnih službi ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije podijelio je s nadležnima u Zagrebu.
'Inicijativa je dobro prihvaćena, ali Zakon to trenutno ne dopušta. U Istri smo dobro organizirani i postoji visok stupanj suradnje između svih dionika zdravstvenog sustava, dakle Zavoda za hitnu medicinu, OB Pula, istarskih Domova zdravlja, sanitetima i palijativnom službom. Svaki problem koji se pojavi je zajednički, jer nam je u centru bolesnik i njegove potrebe pa sve zajedno i rješavamo. Dakle nitko ne gleda samo svoj feud već sustav zdravstva u Istri sagledavamo kao jedan u kojem svatko od dionika predstavlja važan kotačić u ukupnom mehanizmu', naglašava.
