Dan nakon što je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) kritizirano jer Hrvatska nije među 26 država koje su zbog humanitarne krize „neviđenih razmjera” pozvale Izrael da trenutno dopusti humanitarni pristup Pojasu Gaze, ministar je naglasio da Hrvatska djeluje „konkretnim političkim i diplomatskim koracima”.

„Smatramo da je za stvarne pomake – posebno u zaštiti civila i osiguravanju pomoći palestinskom stanovništvu, potrebno postići usklađeni pristup država članica”, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je da je Hrvatska do sada uputila 2,75 milijuna eura žurne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu u Gazi putem međunarodnih organizacija te da je vlada ubrzo nakon početka rata u palestinskoj enklavi donijela odluku o donaciji 400 tona brašna.

Hrvatska istovremeno „kroz vlastite diplomatske kanale” potiče izraelsku stranu „na mjere koje vode smirivanju situacije”, rekao je.

„Također, tražimo zaštitu civilnog stanovništva i omogućavanje pristupa humanitarnoj pomoći. I tu je europsko jedinstvo ključno”.

„Naš pristup temelji se na stalnom zalaganju za humanitarnu pomoć, poštovanju međunarodnog humanitarnog prava te postizanju trajnog i održivog mira utemeljenog na rješenju s dvije države”, nastavio je hrvatski šef diplomacije.

Naglasio je da Hrvatska razmatra „sve aspekte prijedloga Europske komisije o privremenoj suspenziji dijela suradnje s Izraelom u okviru programa Obzor”.

„Naša politika je odgovorna i principijelna. Usmjerena je na postizanje konkretnih rezultata, s jasnim ciljem pomoći stradalom stanovništvu i očuvanja stabilnosti na Bliskom istoku”, istaknuo je Grlić Radman.

Izjavu kojom se Izrael poziva na prekid blokade potpisalo je 19 članica EU-a, uz visoku predstavnicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i povjerenicu Europske komisije za Mediteran Dubravku Šuicu. Potpisnice su i Australija, Kanada, Island, Norveška, Švicarska i Japan, a među njima osim Hrvatske nema Njemačke ni Mađarske.