energetika i politika

Grabar Kitarović iz ladice je izvukla Jadransko-jonski plinovod: Kako se kotrljala ideja teška 600 milijuna eura?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 20.09.2018 09:35
  • Objavljeno 19.09.2018 u 22:38
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Sušenj

Među projektima koje je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović predstavila na samitu Inicijative tri mora, održanim početkom tjedna u Bukureštu, a čija bi realizacija trebala potaknuti ekonomski razvoj zemalja srednje Europe, ističe se Jadransko-jonski plinovod

Priča o Jadransko-jonskom plinovodu duže vrijeme kola hrvatskim javnim prostorom, a u stvarnosti nije učinjeno mnogo.

Tome u prilog ide i činjenica da je za realizaciju projekta potrebno prikupiti 600 milijuna eura, što bi mogla biti nepremostiva zapreka za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku, zemlje koje su trenutno uključene u projekt, ako ne uspiju privući interes nekog većeg i financijski potkovanijeg igrača.

Plan je da se Jadransko-jonski plinovod (IAP) poveže na postojeći hrvatski plinski sustav, preko Crne Gore i Albanije s Transjadranskim plinovodom (TAP). Riječ je o širem projektu takozvanog Južnog plinskog koridora kojim se plin iz Kaspijskog bazena, konkretnije iz Azerbajdžana, planira dopremati u Europsku uniju kako bi se smanjila ovisnost o Rusiji. Riječ je o projektu od strateške važnosti za Europsku uniju, u kojem osim ekonomskih postoje politički motivi koji su ne tako davno uništili ruski projekt Južnog toka. Cilj je osnažiti energetsku sigurnost Europe i tako smanjiti ucjenjivački kapacitet Rusije u zemljama istoka Europe, od kojih su neke gotovo u potpunosti ovisne o ruskom plinu.

>>> 'Ako Europa ne želi Južni tok, onda ga neće biti'

Konkretno, Južni plinski koridor prioritetni je projekt za Europsku uniju i predstavlja povezivanje Transjadranskog (TAP), Transanadolijskog (TANAP) i Južnokavkaskog plinovoda (SCP), kojima bi se plin za Europu osiguravao iz potpuno novog izvora, područja Kaspijske regije i Srednjeg istoka, inače područja s najvećim rezervama plina na svijetu. Cjelokupni projekt izgradnje sva tri plinovoda vrijedan je 45 milijardi dolara.

Gdje je tu Jadransko-jonski plinovod?

Transanadolijskim plinovodom prirodni plin iz Azerbajdžana kroz Gruziju i Tursku transportira se do tursko-grčke granice, odakle počinje TAP, koji plin dovozi kroz Grčku do albanske obale. Tamo u gradu Fieriju TAP prelazi Jadran i priključuje se na talijansku plinsku mrežu, dok bi drugi krak, IAP, kroz Albaniju i Crnu Goru išao do Splita, gdje bi se priključio na hrvatsku plinsku mrežu.

Projekt TAP-a, koji je vrijedan 4,5 milijardi eura, svečano je potpisan 2013. u Bakuu i otad se spominje mogućnost izgradnje i Jadransko-jonskog okrajka. U veljači 2018. u Bakuu je održan četvrti ministarski sastanak Savjetodavnog vijeća Južnog plinskog koridora, kad je potpisano pismo namjere o osnivanju projektne kompanije Jadransko-jonskog plinovoda. Na nedavnom sastanku azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva s hrvatskom predsjednicom Grabar Kitarović izražena je želja da se realizira projekt IAP-a.

  • +2

Kolinda Grabar Kitarović sudjeluje na dvodnevnom samitu Inicijative tri mora

Izvor: Pixsell / Autor: Cristian Cristel/XINHUA/PIXSELL

TAP će biti dug 878 kilometara (Grčka 550, Albanija 215, ispod Jadranskog mora 105 kilometara i u Italiji osam), a trebao bi biti dovršen do 2020. godine. Dioničari TAP-a su BP (20 posto), SOCAR (20 posto), Snam S.p.A. (20 posto), Fluxys (19 posto), Enagas (16 posto) i Axpo (5 posto). Europska banka za obnovu i razvoj razmišlja o mogućnosti da potpomogne projekt zajmom od 500 milijuna eura za TAP, a i Europska investicijska banka u veljači je dala kredit težak milijardu i pol eura za financiranje projekta.

Hrvatskoj 2,5 milijardi kubika plina

Hrvatska smatra TAP važnim dijelom Južnog plinskog koridora i jednim od plinovoda koji će pridonijeti diversifikaciji opskrbe te pomoći sigurnosti opskrbe za Europu. Realizacijom TAP-a primaknut ćemo se korak bliže mogućnosti i da se ostvari projekt IAP-a. Realizacija Jadransko-jonskog plinovoda definitivno bi ispunila jedan od ciljeva hrvatske energetske politike, a to je diversifikacija energetskih pravaca. Na IAP bi bilo moguće priključiti i LNG na Krku, još jedan projekt koji je predugo tek u planovima.

Ukupna duljina plinovoda od Splita do albanskog grada Fierija je 511 kilometara (duljina hrvatske sekcije je 252 kilometra). IAP je planiran na oko pet milijardi kubičnih metara plina godišnje, a Hrvatska bi primila polovicu od te količine, oko 2,5 milijardi kubnih metara plina.

  • +20
  • +17

Omišalj: Lokacija novog plutajućeg LNG-a

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!