KONFERENCIJA GREENACCORD

Gospodarski rast nema smisla

Ekologija zemlja svijet zeleni

Ekologija zemlja svijet zeleni

Izvor: Sipa Press / Autor: GILE MICHEL

William Rees, profesor na kanadskom Sveučilištu British Columbia, smatra da bi bogate zemlje trebale obustaviti subvencioniranje velikih zagađivača, jer će globalno zagrijavanje najviše utjecati na najsiromašnije dijelove stanovništva

Kako je William Rees rekao tijekom konferencije ekoloških novinara Greenaccord, koja se protekli tjedan održala u talijanskom gradu Cuneu, subvencije velikim kompanijama poput naftnih ne samo da ugrožavaju globalni okoliš, nego doprinose svjetskim ekonomskim i socijalnim razdorima.

Rees je povezao globalni porast prosječnih mjesečnih temperatura zraka u svijetu prve polovice 2010. godine i porast broja ekoloških izbjeglica. 'Prvih šest mjeseci 2010. godine bilo je najtoplije od početka mjerenja, a to će izravno utjecati na iseljavanje stanovništva s otočkih država. U bliskoj budućnosti raselit će se 350 milijuna ljudi, pet posto svjetskog stanovništva. Bogate zemlje, poput Kanade i SAD-a, ipak i dalje subvencioniraju iskorištavanje fosilnih goriva, plina i nafte', upozorio je Rees okupljene novinare, koji su u Cuneo došli na devetu godišnju konferenciju  Greenaccord u organizaciji istoimene talijanske udruge.

Kolumbijska novinarka Zilia Castrillon
zauzela se za jasniji pojam 'ekoloških izbjeglica', jer u njenoj zemlji tako nazivaju i ljude raseljene nakon tretiranja otrovima prašuma zbog sumnji u ilegalni uzgoj koke. 'Ljude u Kolumbiji tretira se zajedno s tobožnjim usjevima i na taj način progoni s njihove zemlje. Oni se ne mogu vratiti domovima, budući da im okoliš ostaje zagađen, pa ih zato nazivaju 'ekološkim izbjeglicama", rekla je Castrillion, koja sada živi u Kanadi, odakle novinarskim radom rasvjetljava sudbine stanovnika kolumbijskih prašuma.

Na praksu bogatih zemalja u kupnji plodnih poljoprivrednih površina u siromašnim krajevima Afrike, Azije i Latinske Amerike upozorio je jedan etiopski novinar. 'U zapadnom dijelu zemlje država je već prodala preko 300 tisuća hektara privatnoj indijskoj korporaciji, a sprema se privatizacija tri milijuna hektara', rekao je Etiopljanin po tom pitanju želeći ostati anoniman

Rees je ustvrdio da je 'otimačina zemlje' (engl. land grabbing) još jedan od dokaza da bogati ne razmišljaju o posljedicama svog biznisa, koji osim uništavanja okoliša uvijek ima velike socijalne i ekonomske posljedice po siromašne. 'Apsurdno, rog Afrike izvozi hranu dok ljudi tamo umiru zbog neimaštine. To se može dešavati samo pod neodgovornom i korumpiranom vladom', podvukao je.

Upravo takve siromašne zemlje najviše će osjetiti posljedice klimatskih promjena, i to u proizvodnji hrane, a razvijeni svoju će poljoprivredu još više subvencionirati. Europska unija, primjerice, s gotovo 40 posto svog budžeta subvencionira poljoprivrednu proizvodnju, koja je naravno zbog toga proizvođaču jeftinija nego bilo kojem seljaku na siromašnom jugu planeta. 'Ali, što ima bogati sjever od novog bogaćenja? Bogati se bogate. Od 1976. godine gospodarski rast u Kanadi porastao je za 130 posto. Pa koliko je narod Kanade sretniji danas nego prije 30 godina? Zašto ne zaustavimo gospodarski rast, koji nas ne usrećuje?'

Bez obzira na odgovor javnosti, stručnjaka i politike, Rees smatra da će kraj rasta ionako doći. 'Mi želimo rasti, ali planet ne raste. Dakle, ili ćemo stati mi ili će nas katastrofa zaustaviti.'

Ovakve diskusije u Cuneu novinari, znanstvenici i analitičari vodili su od srijede do nedjelje, jer je ovogodišnji Greenaccord održan pod nazivom 'Mediji, demokracija i održivost'. Pored oko stotinu ekoloških novinara iz cijelog svijeta u Cuneu su govorili Rober Engelam, direktor instituta Worldwatch iz Washingtona, Hachmi Kennou iz Svjetskog vijeća za vodu, Andre Jungueira Azres Villas-Boas iz brazilskog Socioekološkog instituta, Ignacio Ramonet, bivši urednik Le Mondea, sada predsjednik Memoires des luttes i drugi.

http://www.ibama.gov.br

http://www.ibama.gov.br

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Villas-Boas govorio je o Amazoni i rekao da su sve dosadašnje brazilske vlade omogućavale vrlo intenzivan utjecaj industrije, energetike i poljoprivrede na tu najveću svjetsku kišnu šumu. Brazilska agencija za okoliš sredinom godine izdala je dopuštenje za gradnju hidroelektrane Belo Monte, treće najveće riječne brane na svijetu, unatoč protivljenju lokalnog stanovništva i ekoloških organizacija. Dok brazilska vlada tvrdi da je hidroelektrana neophodna zbog rastućih potreba nezaustavljive brazilske ekonomije, protivnici upozoravaju da će zbog toga bez kuća ostati 50 tisuća lokalnih stanovnika, mahom pripadnika preostalih plemena, a poplavit će se 500 četvornih kilometara prašuma.

Andrea Masullo, predsjednik znanstvenog vijeća Greenaccorda, zaključio je da mediji u svim dijelovima svijeta sve bolje uočavaju posljedice neprestane eksploatacije okoliša. 'Ne živimo više u svijetu od jedne milijarde ljudi, s nepreglednim neistraženim prirodnim bogatstvima i tehnološkim potencijalima, smatranima beskonačnima, iz kakvog je nastala naša današnja ekonomija. Danas, ima nas sedam milijardi, a isti ti resursi na kojima je temeljena naša ekonomija ulaze u fazu progresivne nestašice, prema nestanku', poručio je Massulo, docent na talijanskom Sveučilištu Camerino.

Konferencija Greenaccord održana je pod pokroviteljstvom talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, a predstavlja jedno od glavnih okupljanja ekoloških novinara iz svih dijelova svijeta. Uz Međunarodnu federaciju ekoloških novinara (IFEJ) Greenaccord je jedina globalna mreža te vrste, koja surađuje s regionalnim i nacionalnim mrežama eko-novinara. S Balkana u radu Greenaccorda niz godina sudjeluju Press centar za okoliš iz Hrvatske i Novinari za dječja i ženska prava i zaštitu okoliša iz Makedonije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi