Gubici biološke raznolikosti su sve veći, a više od pola ptičjih vrsta na svijetu je u padu. Tužni su to podaci iz izvješća Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) koji su predstavljeni uoči početka njihovog ključnog summita na temu bioraznolikosti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. IUCN-ov kongres u Abu Dhabiju će okupiti stotinjak znanstvenika iz područja očuvanja prirode koji će raspravljati o sapšavvanju brojnih ugroženih vrsta.

Broj ugroženih ptičjih vrsta u porastu

Kako navodi britanski The Guardian, znanstvenici upozoravaju da je populacija od 61 posto procjenjenih vrsta ptica u padu, navodeći ptičje vrste koje obitavaju od područja Madagaskara do centralne Amerike. Ljudski razvoj i agrukultura, doveli su do deforestacije i gubitka ptičjeg staništa diljem planeta. Koliko se situacija pogoršala, pokazuje činjenica je prije samo devet godina procijenjen broj ptičjih vrta u padu bio 44 posto.

Time je, dakle, pokazuju podaci IUCN-ovog crvenog popisa ugrženih vrsta, ugroženost ptica porasla za 17 posto u malo manje od desetljeća. Koordinator svjetske organizacije za očuvanje ptica 'BirdLife', Ian Burfield i sam je sudjelovao u izradi ove procjene.

'To što tri od pet vrsta ptica imaju sve manju populaciju pokazuje koliko je kriza bioraznolikosti postala duboka i koliko je hitno da vlade poduzmu akcije na koje su se obvezale s više konvencija i sporazuma', poručio je Burfield, prenosi The Guardian.

'Sudbine ptica i drveća su isprepletene'

Znanstvenici ističu da ptice imaju važnu ulogu u ekosustavu. Ne samo da pomažu u oprašivanju cvijeća, također raširuju sjeme te kontroliraju nametnike.

Primjerice, kljunorošci, vrsta ptice koja se može naći tropskoj i subtropskoj Africi, dnevno može raspršiti 12,700 velikih sjemenki po kvadratnom kilometru.

'Sudbine drveća i ptica su isprepletene. Drveća ovise o pticama radi njihovog oprašivanja, a ptice ovise o drvećima radi svojeg preživljavanje', rekla je dr. Malin Rivers, iz organizacije Botanic Gardens Conservation International.

Lijepi preokret je ipak moguć, samo pitajte morske kornjače

Ipak, nije sve tako sivo. Glavna tajnica IUCN-a, dr. Grethel Aguilar, istaknula je kako su se zelene morske kornjače, koje su nekoć bile kalsificirane kao ugrožene, sada obnovljene do te mjere da su sada klasificirane kao vrste u čije napore za očuvanje ne treba puno ulagati. Aguilar je istaknula da je to primjer koji nas podsjeća da konzervacija djeluje.

Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, brojke ovih kornjača su narasle za 28 posto zahvaljujući povećanoj zaštitit lokacija za njihova gnjezda na Havajima, Meksiku, Brazilu te Otoku Ascension u Atlantskom oceanu.

'To je moćan pokazatelj što koordinirana globalna konzervacija može učiniti kroz desetljeća u stabiliziranju te čak i obnovi morskih populacija dugog vijeka', ustvrdio je Roderic Mast Supredsjednik IUCN-ove specijalističke grupe za očuvanje morske kornjače, prenosi the Guardian.

Topi se led, izumiru tuljani: 'Posljedice klimatskih promjena su ovdje i sada'

No, nažalost, IUCN-ov kongres je podsjetio da se artički tuljani približavaju izumiranju zbog globalnog zagrijavanja. Gubitak leda ddoveo je do oštrog pada populacije grenlandskog tuljana te brkatog tuljana. Riječ je o ključnom plijenu za polarne medvjede koji će, ako tuljani izumru, biti teško pogođeni gubitkom.

'Svake godine u Svalbardu, gubitak morskog leda nam pokazuje koliko su artički tuljani ugroženi te im je sve teže razmnožavati se, odmarati i hraniti. Njihov muka je snažan podsjetnik kako klimatske promjene nisu problem koji je tamo daleko u budućnosti. On se razvijao desetljećima, a njegove posljedice su ovdje i sada', zaključio je dr. Kit Kovacs, voditelj programa za Svalbard pri Norveško polarnom institutu, prenosi The Guardian.