MASOVNI PROSVJEDI

[FOTO/VIDEO] Kako je neovlašteni pristup javnoj plaži potaknuo Bugare da izađu na ulice i pokušaju srušiti spregu politike i mafije

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 18.07.2020 15:32
  • Objavljeno 18.07.2020 u 15:32
Sve je više Bugara koji smatraju da njihova država tone pod pritiskom mafijaškog vođenja države

Sve je više Bugara koji smatraju da njihova država tone pod pritiskom mafijaškog vođenja države

Izvor: EPA / Autor: VASSIL DONEV

Bugarsku već više od tjedan dana potresaju prosvjedi građana koji su izašli na ulice širom zemlje zbog političke krize koja je izbila prošlog tjedna na jednoj crnomorskoj plaži. Masovni prosvjedi su izbili nakon što je Hristo Ivanov kao čelnik manje oporbene stranke Demokratska Bugarska pokušao razotkriti spregu državne vlasti, tajnih službi i oligarha. Razotkrivanje tog zločinačkog udruženja prihvatila je gotovo čitava bugarska oporba, ali i sve više Bugara koji smatraju da njihova država tone pod pritiskom mafijaškog vođenja države

Izlazak Bugara na ulice potaknuo je potez Hrista Ivanova koji je pokušao uči na javnu plažu na Crnom moru, ali ga je u tome spriječio pripadnik Nacionalne sigurnosne službe (NSO) koji je s još nekoliko pripadnika tajne službe osiguravao vikendicu nekadašnjeg čelnika Pokreta za prava i slobode (DPS) Ahmeta Dogana, za kojeg Hristov tvrdi da mu je vlada premijera i čelnika vladajuće stranke Građana za europski razvoj Bugarske (GERB) Bojka Borisova dozvolila korištenje pomorskog dobra za vlastite potrebe i da pritom koristi usluge sigurnosne službe kao privatno osiguranje.

Nakon što je Ivanovu zabranjen ulazak na plažu u Burgasu, javnu kritiku premijeru Borisovu uputio je bugarski predsjednik i čelnik oporbene Bugarske socijalističke stranke (BSP) Rumen Radev koji je ocijenio da predsjednik vlade mora prestati štititi Dogana. Istog dana je uslijedio odgovor iz kabineta vlade prema kojem je tamošnje tužiteljstvo, uz pratnju policije, upalo u zgradu predsjedništva i uhitilo dvojicu službenika pa su Radev i Ivanov optužili državnog tužitelja Ivana Geševa za političku pristranost.

Radev i Ivanov su zbog racije u predsjedničkom uredu zatražili ostavku vrha tužiteljstva i vlade, što je Borisov odbio pa su Bugari izašli na ulice, što je iskoristila i oporba koja se ujedinila u nakani da sruši, kako kažu, mafijašku vladu. Nakon što su izbili prosvjedi u Sofiji, val nezadovoljnika je preplavio i ulice Plovdiva, Varne i drugih većih bugarskih gradova kako bi srušio trojac Borisov-Dogan-Gešev.

Oligarh i nekadašnji plaćenik tajne službe

Čelnik Demokratske Bugarske smatra Dogana, inače političkog čelnika bugarskih Turaka i nekadašnjeg agenta komunističke tajne službe, najmoćnijim čovjekom u zemlji. Dogan je jedna od najkontroverznijih figura u bugarskoj politici koji je osnovao DPS 1990. godine kao stranku koja je namjeravala dati političku zastupljenost turskoj manjini u Bugarskoj, a koja je učestalo bila na meti nekadašnje ozloglašene Državne sigurnosti na čijoj platnoj listi je i sam bio. S obzirom na to da je riječ o oligarhu povezanom s vrhom vlasti, Dogan je, unatoč učestalim kritikama oporbe, sve dosad bio nedodirljiv.

  • +3

Antivladini prosvjedi u Bugarskoj

Izvor: EPA / Autor: VASSIL DONEV

'Moć je u mojim rukama. Ja sam instrument moći koji raspodjeljuje financiranje u državi', izjavio je prije desetak godina Dogan koji se ne pojavljuje u javnosti nakon što je na njega 2013. pokušan atentat tijekom konferencije za medije koju je prenosila državna televizija.

Gnjev Bugara prema političkim elitama koje podržavaju medijski tajkuni i državni oligarsi izbio je nakon niza velikih političkih skandala i uslijed sve većeg bijesa javnosti zbog vladinog postupanja s pandemijom koronavirusa. Nakon što je Bugarska tijekom dvomjesečne karantene zabilježila pad broja zaraženih, naglo otvaranje tvrtki i dozvola za održavanje javnih skupova dovelo je do novog skoka broja oboljelih.

Protuvladini prosvjed u Sofiji

Izvor: Društvene mreže / Autor: Crazy Bulgarian

Analitičari ističu da korijeni sadašnje političke krize sežu u razdoblje otprije 15 godina kada su Dogan i njegov najbliži suradnik i medijski mogul Deljan Peevski preuzeli vlast iz sjene, igrajući se s bugarskim premijerom Borisovim kao vlastitom marionetom koja ih se boji i ovisi o njima dvojici. Prema tvrdnjama Dimitara Bečeva, profesora na sofijskom Sveučilištu i člana Atlantskog vijeća, Dogan i Peevski su dio vladajućeg kartela u koji su uključeni glavni državni tužitelj i onaj tko je na vlasti, čime je Bugarska kao članica Europske unije zapravo postala 'zarobljena država' i talac oligarha s jakim političkim vezama.

Takvog nezavidnog položaja Bugarske svjesna je i Europska unija koja je svojoj članici od 2007. u više navrata odbila pružiti financijsku pomoć u raznim gospodarskim inicijativama zbog posvemašnje korupcije i neuspjeha u borbi protiv organiziranog kriminala. Europska unija je pritom optužila DPS za kontrolu financiranja javnih radova iz europskih poticaja, a u antikorupcijske prosvjede uključio se i Washington koji je putem američkog veleposlanstva u Sofiji zatražio uspostavljanje neovisnog pravosuđa u toj zemlji.

Osjetljivi odnosi na relaciji Sofija-Washington-Moskva-Bruxelles

Valja istaknuti da su odnosi na relaciji Washington-Sofija vrlo osjetljivi jer Bugarska, iako članica EU i NATO saveza, ima čvrste povijesne i gospodarske poveznice s Moskvom s kojom je posebno povezuje opskrba energijom. Europska unija, pak, nije zauzela vlastiti stav prema prosvjedima u Bugarskoj, a što politički analitičari pojašnjavaju činjenicom da je Borisov jedan od ključnih saveznika njemačke kancelarke Angele Merkel.

Dobri poznavatelji političkih prilika u Bugarskoj ističu da Merkel i drugi čelnici Europske unije iz desnog centra već čitavo desetljeće 'žmire' na Borisovljevo vođenje države. Međutim, ugledni politički portal Politico ocjenjuje da se Borisov nalazi na rubu političkog opstanka u krizi u kojoj se razmotava klupko koje su oligarsi ispleli oko državnih institucija i da će Bruxelles morati reagirati na spregu vlasti i organiziranog kriminala.

  • +4
  • +1

Prosvjedi u Bugarskoj

Izvor: EPA / Autor: VASSIL DONEV

Prema bugarskoj političkoj analitičarki Jani Conevoj, glavni bugarski problem leži u tome što sve tamošnje velike političke stranke ovise o poslovnim interesima koji su izvor korupcije. Coneva pritom ističe da se problem neće riješiti sve dok će najmoćniji bugarski gospodarstvenici nastavljati kupovati političare i koristiti ih kao pijune u borbama za tržišni udjel.

Za Conevu je malo vjerojatno da će se pokrenuti reforme potrebne za okončanje oligarhijskog uplitanja u vladine poslove sve dok je na vlasti Borisov i njegov GERB. No u političko-poslovnom metežu koji nagriza Bugarsku analitičarka vidi priliku za proeuropsku i reformsku Demokratsku Bugarsku Hriste Ivanova koji već neko vrijeme oko sebe okuplja obrazovanije Bugare kojima je dosta korupcije na svakom koraku.

'Demokratska Bugarska mogla bi na valu prosvjeda povezati mnoge Bugare koji pate od siromaštva, marginalizacije, rasizma i nedostatka odgovarajuće zdravstvene zaštite, a što su problemi većine', istaknula je Coneva u razgovoru za Al Jazeeru. Za takve promjene trebat će ipak pričekati parlamentarne izbore.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!