Naime, dok su brojni europski čelnici javno kritizirali američke napade na Iran, njihove vojne baze istodobno omogućuju jednu od logistički najzahtjevnijih operacija američke vojske u posljednjim desetljećima. Posljednjih tjedana američki bombarderi, dronovi i ratni brodovi opskrbljuju se, naoružavaju i polijeću iz baza u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Portugalu, Italiji, Francuskoj i Grčkoj, tvrde upućeni dužnosnici, navodi WSJ.

Ključnu ulogu ima američka baza Ramstein u Njemačkoj, iz koje se upravlja operacijama dronova. U britanskom RAF Fairfordu zabilježeni su pak teški bombarderi B-1 kako se opskrbljuju gorivom i streljivom, a nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford trenutačno je u remontu u bazi na Kreti nakon što se zaštopao WC na njemu, ali i buknuo požar.

Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a, general Alexus Grynkewich, poručio je u američkom Senatu da im je većina europskih saveznika pružila 'izuzetnu podršku'.

Europa kao odskočna daska

Kontinent s oko 40 američkih baza i približno 80.000 vojnika služi kao ključna platforma za operacije prema Bliskom istoku i Africi. 'Udaljenosti su kraće, troškovi niži, a projekcija moći znatno lakša uz našu mrežu baza i saveznika', istaknuo je Grynkewich.

Unatoč tome, Trump godinama kritizira europske saveznike zbog nedovoljnog ulaganja u obranu. Nedavno ih je prozvao i zbog nevoljkosti da prate brodove kroz Hormuški tjesnac, poručivši na društvenim mrežama: 'KUKAVICE, ZAPAMTIT ćemo to!'

Ipak, aktualna operacija, nazvana Epski bijes, jasno pokazuje koliko bi SAD izgubio povlačenjem iz Europe. Mreža sporazuma, većinom sklopljenih tijekom Hladnog rata, i dalje omogućuje raspoređivanje američke opreme i osoblja diljem tog kontinenta.

'Položaj Europe čini je idealnom za brzo raspoređivanje', objasnio je umirovljeni general-bojnik Gordon B. Davis.

Oprezna politika, ali bez blokada

Europski čelnici paze da ih se ne percipira kao izravne sudionike rata, dijelom zbog političkog pritiska i rasta cijena energije. No zasad to nije dovelo do operativnih ograničenja na terenu. Iznimka je Španjolska jer je odbila dopustiti korištenje svojih baza za napade na Iran, zbog čega su neki američki zrakoplovi premješteni u Njemačku i Francusku.

Britanski premijer Keir Starmer isprva je zabranio korištenje britanskih baza za napade na Teheran, ali je kasnije ublažio stav i dopustio 'obrambene' misije iz baza RAF Fairford i Diego Garcia.

Njemački kancelar Friedrich Merz i ministar obrane Boris Pistorius naglašavaju da 'ovo nije naš rat', no Njemačka ipak omogućuje infrastrukturu ključnu za američke operacije. Ramstein je pritom postao središnje čvorište za zapovijedanje, komunikaciju i prijenos podataka, kao i logistički most između SAD-a i Zaljeva.

Važna obavještajna uloga

Talijanska premijerka Giorgia Meloni tvrdi da aktivnosti u bazama poput Aviana 'ne uključuju bombardiranje', a Francuska ističe da njezine baze služe isključivo za dopunu gorivom. 'Zrakoplov za dopunjavanje gorivom je benzinska postaja, a ne borbeni zrakoplov', poručila je ministrica obrane Catherine Vautrin.

Portugal, Grčka i Rumunjska također igraju važnu logističku i obavještajnu ulogu, pri čemu se ističe baza Lajes na Azorima te zaljev Souda na Kreti, ključan za operacije nadzora i prikupljanja obavještajnih podataka.

Stručnjaci upozoravaju da bi prekid tih veza bio ozbiljan udarac za SAD. 'To bi bio ogroman gubitak u vremenu, novcu i resursima', zaključuje analitičar Bence Nemeth s londonskog King’s Collegea.