Prema riječima četvero europskih diplomata upoznatih s razgovorima, vlade diljem EU-a strepe da bi Washington mogao 'kazniti' saveznike koji nisu spremni aktivnije sudjelovati u operacijama oko Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte, a koju je Iran praktički blokirao, piše Politico.

U Bruxellesu zato pokušavaju balansirati: ponuditi ograničenu podršku američkim potezima protiv Teherana, ali bez izravnog uvlačenja u novi rat. Cilj je zadržati SAD da ostane angažiran u Ukrajini. 'Rat u Iranu ne smije odvući našu pozornost od potpore Ukrajini', upozorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon samita EU-a prošlog tjedna.

No Trump u posljednjim istupima ne skriva frustraciju. Europske saveznike optužio je da ne čine dovoljno kako bi pomogli u otvaranju Hormuškog tjesnaca, a pritom je izravno povezao američku predanost NATO-u s krizom na Bliskom istoku. U jednoj objavi na Truth Socialu NATO je nazvao 'papirnatim tigrom', a saveznike 'kukavicama', uz poruku: 'Zapamtit ćemo to.'

Dodatnu nelagodu izazvao je i pokušaj Moskve da dogovori svojevrsnu razmjenu: Kremlj je, prema dostupnim informacijama, ponudio Washingtonu prekid razmjene obavještajnih podataka s Iranom u zamjenu za američko zaustavljanje dijeljenja obavještajnih informacija s Ukrajinom. Iako je SAD tu ponudu odbio, sama činjenica da je takav scenarij uopće bio na stolu pojačala je strahove u Europi.

'Pukotina između Europe i SAD-a sada je stvarna', priznao je finski predsjednik Alexander Stubb, dodajući da pokušava 'spasiti što se spasiti može'.

Praktični problem jednako je ozbiljan kao i politički. Europske vlade upozoravaju da rat na Bliskom istoku troši ključne zalihe naoružanja – osobito protuzračnih sustava i projektila – koji su Ukrajini prijeko potrebni za obranu od Rusije. 'Ujedinjeni Arapski Emirati troše rakete Patriot kao bombone dok su Ukrajini očajnički potrebne', rekao je jedan od diplomata, upozoravajući da situacija ne smije postati izbor između dva rata u kojem bi Kijev izvukao deblji kraj.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je ranije rekao da je zabrinut te istaknuo da ima 'vrlo loš osjećaj' zbog posljedica sukoba na Bliskom istoku. Mirovni pregovori s Rusijom, koje predvodi Washington, prema njegovim riječima stalno se odgađaju, a Kremlj ih opisuje kao tek 'privremeni zastoj'.

Diplomacija i još malo diplomacije

Suočeni s tim rizicima, europski čelnici ubrzano pokušavaju pokazati da nisu pasivni. Šef NATO-a Mark Rutte otvoreno je podržao američke i izraelske akcije protiv Irana, nazvavši ih važnima za europsku sigurnost.

S druge strane, Macron vodi tišu diplomaciju. U razgovorima s Trumpom poručio je da je Francuska spremna pomoći u osiguravanju slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac, ali tek kada se situacija smiri. Pariz razmatra i inicijativu u Vijeću sigurnosti UN-a da bi se osigurala međunarodna podrška.

Velika Britanija ide korak dalje. Premijer Keir Starmer dao je zeleno svjetlo SAD-u za korištenje britanskih baza za napade na ciljeve povezane s Iranom nakon što su iranske rakete pogodile američko-britansku bazu Diego Garcia.

Objavljena je i zajednička izjava sedam zemalja – uključujući Francusku, Njemačku i Japan – koje su izrazile 'spremnost' pomoći u osiguravanju sigurnog prolaza kroz tjesnac. No konkretne obaveze zasad izostaju, a jedan od diplomata sažeo je situaciju riječima: 'Sve se to više svodi na upravljanje Trumpom.'