PRELAMANJE DUGOVA

Država od Crkve traži 500 milijuna kuna odštete

Dvadeseta obljetnica članstva Hrvatske u UN-u - Josip Bozanić i Zoran Milanović

Dvadeseta obljetnica članstva Hrvatske u UN-u - Josip Bozanić i Zoran Milanović

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongračić/CROPIX

Ni jedan od četiri ugovora između države i Katoličke crkve, tj. Republike Hrvatske i Svete Stolice neće se mijenjati, doznaje se iz crkvenih izvora, pa takva nagađanja oko nedavnih brojnih razgovora na relaciji ministarstava financija i pravosuđa s Kaptolom, HBK i Apostolskom nuncijaturom padaju u vodu, piše Večernji list

Međutim, goruće pitanje između države i Crkve ipak je pitanje koje se tiče ugovora o gospodarskim odnosima, a riječ je o novcu, tj. 'tehničkom pitanju', kako ga je nazvao ministar Slavko Linić, koji se sastao s kardinalom Bozanićem i predsjednikom HBK mons. Srakićem.

Doznaje se da država od Crkve očekuje da se i dalje zbog krize odrekne dijela novca koji dobiva iz proračuna. Crkva se u posljednje četiri godine odrekla ukupno oko 160 milijuna kuna i među biskupima prevladava načelan stav da i dalje na taj način participiraju u krizi, ali se episkopat pomalo osjetio povrijeđenim jer je država samovoljno u proračunu unaprijed predvidjela da bi se Crkva mogla 'odreći' 50 mil. kuna, pa su biskupi tako stavljeni pred svršen čin.

No, ono što draška crkvene kuloare upravo je spomenuti iznos – 50 milijuna kuna godišnje – za koji se tvrdi da je desetina duga od 500 milijuna kuna, koliko država tereti Crkvu zbog 'slučaja Dajla'. Država je, naime, spor u Dajli između Porečko-pulske biskupije i talijanskih benediktinaca iz Praglie razriješila tako što je utvrdila da je povrat imovine Crkvi bio nevaljan i zemljište je vratila u svoje vlasništvo

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Bertone uložio je, preko župe Dajla, tužbu Upravnom sudu, no država je istodobno utvrdila da je dio posjeda u Dajli Istarska biskupija prodala za golf-terene i od Crkve potražuje 500 milijuna kuna odštete. Istodobno se državni dug Crkvi popeo svih ovih godina na otprilike 250 milijuna kuna, pa je moguće da se na razgovorima ministra financija i crkvenog vrha razgovaralo i o prijeboju dugova, ali pritom još uvijek u zraku visi nepoznanica što će i kako presuditi Upravni sud.

Prema izvorima Večernjeg lista, Linić se obvezao taj dug Crkvi vratiti u cijelosti, ali upravo zbog toga jer država nema novca moli za njegovu obročnu otplatu. A predložio je Crkvi i eventualno smanjenje (po istom načelu tzv. kriznog odricanja) duga, pa bi povrat, ako biskupi pristanu na taj popust, mogao iznositi otprilike 220 do 230 milijuna kuna. O svemu, dakako, moraju odlučiti hrvatski biskupi na svome jesenskom zasjedanju, koje će se održati sljedećeg mjeseca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi