Na redovitoj sjednici Vlade, raspravljeno je, između ostalog, o državnom proračunu. Na dnevnom redu se nalazi nacrt prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Govoreći o javnim financijama, Vlada je donijela odluku o prijedlogu programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, ali i o izvješću o namjenskom trošenju sredstava za isplatu pomoći za opskrbu energijom ugroženih kupaca u 2025. godini. Izvjestit će i o korištenju sredstava proračunske zalihe državnog proračuna za razdoblje siječanj - ožujak 2026.

Osim toga, odlučeno je o interpelaciji 16 saborskih zastupnika o radu Vlade na području reproduktivnih prava žena, ali i o radu Odbora za državnu službu te o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu.

Naravno, prije svih važnih odluka javnosti se obratio premijer Andrej Plenković s komentarom aktualnih zbivanja u zemlji i svijetu.

"Najprije da uime cijele Vlade još jednom najoštrije osudim ubojstvo u Drnišu i izrazim sućut obitelji. Luka je bio maturant, košarkaš, mlad čovjek na početku svog života. Ovo je ubojstvo donijelo niz pitanja o tome kako ispraviti hrvatsko pravosuđe. Ministar Habijan je poslao inspekciju na šibenski sud i donijet će nalaze zaključaka popodne.

Postavljeno je i pitanje nadzora nakon izdržavanja mjere. To već postoji u domaćem zakonodavstvu i mi ćemo razmotriti mogućnost duljeg trajanja, sadržaja i načina izricanja, jer nije isto izriču li se one pri presudi ili nakon izdražvanja kazne, s obzirom na više ili manje predvidljive obrase ponašanja.

Izmjene Kaznenog zakona i drugih zakona donijele su strože kazne, ali one nisu dovoljan alat ako se ne izriču u dovoljnoj mjeri ili ako je rješavanje slučaja sporo", komentirao je premijer ubojstvo u Drnišu.

Nastavak potrage za nestalima

"Iskazujemo još jednom pijetet žrtvama nakon zbivanja u Drugom svjetskom ratu. Mi kao Vlada osuđujemo sve totalitarne režime, zalažemo se za istraživanje zločina, ali i kulturu sjećanja jer samo tako mladi mogu naučiti što je definiraliu Hrvatsku. Potpredsjednik Medved sudjelovao je na identifikaciji dvaju hrvatskih branitelja i jedne civilne žrtve, koji su nestali tijekom velikosrpske agresije u Vukovaru 1991. godine.

Ovo je rezultat revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, poglavito s lokaliteta Petrovačka Dola, gdje je identificirano 38 osoba. Pronalazak nestalih trajna je zadaća Vlade i ministarstava, forenzičara i eksperata i to je ono što država duguje obiteljima onih čije se sudbine još uvijek ne znaju", rekao je Plenković zahvalivši svima koji čekaju informacije o najmilijima, dodao je podsjetivši na komemoraciju na Bleiburgu.

Hrvatska među najbrže rastućima

"Imali smo telefonsku sjednicu Vlade oko cijena naftnih derivata na koje utječu zbivanja na Bliskom istoku, a time štitimo od daljnjih inflatornih pritisaka i rasta cijena goriva. Dodatno je snižena trošarina na benzin, a došlo je do smanjenja cijena dizela, plavog dizela i ukapljenog naftnog plina. Time smo osigurali da tijekom svibnja ne dolazi do rasta cijena, zahvaljujući tim mjerama, cijene na benzinskim postajama su 20 centi niže od aktualnih cijena na tržištu.

U kontekstu zbivanja na Bliskom istoku, Europska je komisija jutros objavila svoje proljetne gospodarske prognoze. Podaci uključuju očekvana kretanja rasta BDP-a i inflacije u eurozoni i europodručju. Ovaj ekonomski šok izazvan krizom na Bliskom istoku uzrokovao je usporavanje rasta u cijeloj Europi. No, unatoč šoku, gospodarstvo nastavlja rasti, sporije nego prije.

Hrvatska je i dalje među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji i eurozoni. Prema podacima, hrvatsko bi gospodarstvo tijekom 2026. trebalo rasti za 2,7 posto, čime je Hrvatska svrstana u sami vrh. Treba reći da je ova prognoza nešto više od naših prognoza. Komisija projicira rast u 2026. godini u cijeloj EU za 1,1 posto, a rast zemalja u eurozoni je 0,9 posto. Nastavljamo politiku hvatanja razvojnog koraka u odnosu na zemlje koje su ušle prije nas i nastavit ćemo se približavati prosjeku razvijenosti EU jačom dinamikom nego druge zemlje.

Prema prognozama EK se očekuje proračunski deficit od 2,9 posto, a u 2027. od 2,7 posto. Čak 12 zemalja ima veći deficit nego što ga EK prognozira za Hrvatsku.

Komisija predviđa i veći rast inflatornih pritisaka na području cijele EU, koji se prožima kroz veće cijene goriva, zbog kojih vlada donosi mjere koje time usporavaju pad inflatornih pritisaka. U tom kontekstu, Vlada neko vrijeme priprema novi paket antiinflacijske mjere, koje su usmjerene na zaštitu standarda građana, očuvanje tržipta i smirivanje inflatornih tržišta. Taj bi paket trebao polučiti rezultate u ovoj godini.

U fazi smo da imamo 1,758 milijuna zaposlenih, praktički 60.000 nezaposlenih, zato nas kreditne agencije ocjenjuju sa stabilnim ili pozitivnim izgledima. Kad pogledamo, plaće su rasle više nego što je rasla stopa inflacije", rekao je Plenković.

Razvoj industrije i zajam za obranu

Potom se osvrnuo na izdavanje kulturne kartice, kojom će mladi do 18 eura dobiti 100 eura za posjećivanje kulturnih događanja i ustanova. Projekt je vrijedan skoro pet milijuna eura, a 3,5 milijuna eura je osigurano za vaučere koji se mogu koristiti diljem Hrvatske. Primjetan je interes mladih, ali i kulturnih ustanova.

Osvrnuo se i na otvorenje zagrebačke uspinjače, čija je obnova financirana iz mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, posebnim mehanizmom kojeg je Vlada iz sedmogodišnjeg europskog proračuna prema županijskim središtima. Rekao je da je Zagrebu iz tog mehanizma išlo 80 milijuna eura.

"Zahvaljujem ministrima Anušiću i Ćoriću na finalizaciji sporazuma iz mehanizma SAFE, posebnog mehanizma EU namijenjenih obrani iz kojeg će Hrvatska dobiti 1,7 milijardi eura. Time ćemo financirati nabavu njemačkih tenkova Leopard, samohodnih haubica Caesar, kamione Tatra i streljivo. Time jačamo obranu i poštujemo ciljeve koje smo preuzeli kao članica NATO-a. S time u vezi je današnji zaključak da Ministarstvo obrane finalizira s Berretom ugovor o izgradnji tvornice streljiva u Hrvatskoj", otkrio je Plenković.

"Za nacionalni plan razvoja industrije do 2034. mislim da je kvalitetan dokument koji će proći javno savjetovanje. Očekujemo daljnji doprinos akademske zajednice i realnog sektora. Očekujemo razvoj digitalizirane, modernizirane, zelene i ekološki učinkovite industrije te inovativne i izvozno orijentirane ekonomije, prateći plan razvoje europske industrije", rekao je premijer.