Prsten okuplja Hrvate iz Bosne i Hercegovine, a forum radnog naziva "Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske - kako mirovinski fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo“ održan je pod pokroviteljstvom Vlade, uz sudjelovanje i njenog predsjednika Andreja Plenkovića.

Mirovinci neće ulagati u željezničku infrastruktruru

Referirajući se na temu foruma, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić kazao je da mirovinski fondovi u ovom trenutku nisu nedovoljno iskorišteni kapital, no i poručio da im treba još više prilika za ulaganja.

Kazao je da menadžeri mirovinskih fondova u kreiranju strukture portfelja moraju promišljati o prinosima te sigurnosti ulaganja, pa stoga projekti u koje bi ulagali moraju biti kompatibilni njihovoj standardnoj ulagačkoj logici.

Smatra da mirovinski fondovi prije svega prilike za ulaganja trebaju tražiti "vani", pri čemu je kao primjere "svjetskih igrača" naveo skandinavske fondove. "Hrvatska je premala ekonomija i nema snagu apsorbirati više stotina milijuna novog 'keša' koji svake godine ulazi u mirovinske fondove", istaknuo je Ćorić.

Otklonio je ideju da bi "mirovinci" mogli ulagati u željezničku infrastrukturu, pa tako i u kontekstu nizinske pruge do riječke luke. Projekti revitalizacije željeznice su po Ćorićevim riječima skupi, iscrpljujući i ne mogu ispuniti preduvjete za ulaganja "mirovinaca". "Na kraju krajeva, pa nećete naplaćivati željeznički promet na relaciji Rijeka - Zagreb (...) i iz toga kreirati prinos za mirovinske fondove", napomenuo je.

Infrastrukturni projekti ne nose visoke prinose

Rekao je da infrastrukturni projekti općenito ne mogu nositi visoke stope prinosa. Tako je i u slučaju autocesta, no u njih je zato ulagala država, zbog socijalnih i ekonomskih efekata koje imaju po stanovništvo i lokalne jedinice, pojasnio je ministar.

Stoga, "tražiti posla" mirovinskim fondovima u kontekstu izgradnje infrastrukture u Hrvatskoj po Ćoriću nije pravi smjer.

Između ostalog, ministar financija je ustvrdio da su mirovinski fondovi svojim nominalnim i realnim prinosima od svog postojanja itekako opravdali postojanje.

Na tragu Ćorićevih riječi bio je i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić, kazavši da kapital fondova u prvom redu predstavlja štednju građana, pa stoga mora biti mudro i sigurno uložen.

Podsjetio je da su zakonske izmjene iz 2024. značajno liberalizirale mogućnosti ulaganja OMF-ova, što je imalo i snažan efekt na rast prinosa.

Rekao je da odgovor zašto fondovi još veći dio kapitala ne ulažu u hrvatsko gospodarstvo nije jednostavan. "Fondovi neće ulagati samo zato što je nešto hrvatsko i domaće. Moramo imati dobro pripremljene, transparentne i dugoročno održive projekte", poručio je, između ostalog, Ružić.

Čelnik UMFO-a: Ulagati u Hrvatsku - da, ali samo kada je na dobrobit članova

Predsjedni Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i miroavajućih društava (UMFO) Kristijan Buk, ujedno i čelna osoba fonda Allianz ZB, poručio je da fondovi mogu biti još snažniji partner hrvatskom gospodarstvu, ali samo kroz kvalitetne i profesionalno pripremljene projekte, s investicijskim povratom.

OMF-ovi su na kraju ožujka pod upravljanjem imali 27 milijardi eura i više od 2,4 milijuna članova, a prema riječima čelnika UMFO-a u Hrvatsku trenutno imaju uloženo oko 15 milijardi eura, što između ostalog uključuje i državne obveznice te dionice hrvatskih kompanija na Zagrebačkoj burzi.

"Fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo kada gospodarstvo ponudi više profesionalno pripremljenih prilika", istaknuo je Buk, dodavši da fondovi ne traže povlašten tretman, već samo ono što traži i svaki ozbiljan dugoročni investitor. 

Iako su energetska i prehrambena samodostatnost poželjni nacionalni ciljevi, Buk je naglasio da i u tim slučajevima ulaganje mora biti investicijski opravdano. "Ne smijemo ulagati nauštrb članova. Ulažemo u Hrvatsku samo kada je to istodobno dobro i za Hrvatsku i najbolje za članove", zaključio je.

Uvodno se skupu obratio i predsjednik Udruge Prsten Draženko Mamić, poručivši da ulaganja mirovinskih fondova u infrastrukturu nisu samo pitanje prinosa, već razvoja Hrvatske. "Mirovinski fondovi čuvaju sigurnost naših građana, ali mogu biti i pokretači razvoja, ako im damo kvalitetne projekte, jasna pravila i dugoročnu viziju", istaknuo je.

Pritom je apostrofirao ulogu Prstena, udruge koja broji oko 3900 članova i 227 poslovnih subjekata, kao mosta" između gospodarstvenika, financijskog te javnog sektora.

Osim infrastrukture - cestovne, željezničke, lučke i digitalne - Mamić je između ostalog apostrofirao i potencijalna ulaganja u energetiku, uključujući i obnovljive izvore, kao i u sektor hrane.