državni praznik

[FOTO/VIDEO] Blagdan je Velike Gospe, evo što se njime obilježava

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 15.08.2022 17:50
  • Objavljeno 15.08.2022 u 06:44
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Josko Ponos / CROPIX

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.

Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

  • +10
  • +7

Hodočasnici na putu prema Sinju

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic

Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

Procesija Gospi Sinjskoj

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX

Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.

Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

  • +21
  • +18

Biskup Tomislav Rogić predvodio je svetu misu u Vrpolju

Izvor: Cropix / Autor: Nikolina Vukovic Stipanicev

U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta - Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

  • +18
  • +15

Tijekom mise u crkvi Gospe od Pojišana Gospina slika prebačena je u katedralu Svetog Dujma odakle će se u popodnevnoj procesiji vratiti natrag.

Izvor: Cropix / Autor: Jakov Prkic

Katolički vjernici Đakovštine, ali i drugih susjednih područja, poput osječkog i brodskog, hodočaste na blagdan Velike Gospe u Dragotin, marijansko svetište udaljeno sedam kilometara od Đakova, utječući se žalosnoj Gospi Dragotinskoj za obitelj, zdravlje, mir.

Crkva u ovom svetištu prvi put spominje se 1332. godine, pa je za njim više od 700 godina povijesti čime je najstarije marijansko svetište u istočnoj Hrvatskoj.

Nakon što je u predvečerje Velike Gospe, u subotu navečer, iz crkve iznesena slika Gospe Žalosne, najvrjednijeg predmeta u svetištu, i postavljena uz oltar na otvorenome gdje je služena misa uz procesiju sa svijećama, na sam blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo misno slavlje predvodio je mladomisnik iz Tenje Stjepan Krešo.

"Okupili smo se oko Isusove majke Marije kao djeca oko svoje majke koja je cijeloga života pomagala drugima, pa slijedimo i mi Marijin put, ne budimo okrenuti samo sebi, nego i drugima. Bog koji nam je sebe dao na križu, dao nam je i svoju majku da nas poput vlastite majke prati na našem putu. Nemojmo se prestati preporučivati u njezin majčinski zagovor", poručio je okupljenim vjernicima mladomisnik Krešo, vodeći misu na otvorenome prostoru oko dragotinske crkve.

Brojni vjernici zavjetno hodočaste u Dragotin, i večer prije Velike Gospe, a do svetišta su došli pješice.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!