Bjeloruska novinska agencija BelTA objavila je prošlog utorka da je ruska državna Ujedinjena zrakoplovna korporacija isporučila prve primjerke lovaca Su-30SM2. Isporuka je dio ugovora potpisanog još 2017. godine, a prema kojem bi Minsk od Moskve trebao dobiti ukupno 12 lovaca tog tipa. Bjelorusko ministarstvo obrane nije otkrilo broj letjelica isporučenih prošlog tjedna, ali smatra se da su Minsku predane prve dvije jedinice moderniziranih aviona.

Isporuka, koju je potvrdio zapovjednik bjeloruskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, general-bojnik Andrej Lukjanovič, označava značajan korak u tekućim naporima Bjelorusije da modernizira svoje zračne sposobnosti. Ova akvizicija, dio šireg sporazuma o vojnotehničkoj suradnji s Rusijom, podudara se s izvješćima da će Bjelorusija ovih dana također dobiti ruske borbene helikoptere tipa Mi-35M.

Nabava novih aviona dolazi u vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti u istočnoj Europi, potaknutih aktualnim ratom u Ukrajini i strateškim savezom Bjelorusije s Rusijom. Iako točna svrha isporuke ostaje neotkrivena, nabava naglašava namjeru Minska da obnovom flote lovaca ojača svoju vojnu poziciju usred složenog regionalnog sigurnosnog okruženja.

Bjelorusko ratno zrakoplovstvo postupno integrira seriju Su-30SM u svoju flotu kao dio programa modernizacije pokrenutog krajem 2010-ih godina. Isporuke su započele 2019., a prva četiri lovca stigla su u Bjelorusiju krajem te godine da bi postupno zamijenili modernizirane, ali svejedno zastarjele modele MiG-29BM. Do 2020. isporučene su još četiri letjelice, ali su kašnjenja, pripisana izazovima u proizvodnji i financijskim ograničenjima, usporila proces nabave koji bi trebao poboljšati bjeloruske sposobnosti protuzračne obrane i pružiti višenamjensku platformu za misije zrak-zrak i zrak-zemlja.

Prekogranična projekcija zračne moći

Minsk je odabrao Su-30SM zbog njegove svestranosti, sposobnosti za akcije na zračne ciljeve, izvođenje kopnenih napada i izviđačke misije. Nadograđeni Su-30SM2, stacionirani u zračnoj bazi Baranoviči, imaju poboljšanja proizašla iz ruskih iskustava u Ukrajini, a uključuju naprednu avioniku, snažnije motore i fleksibilnije sustave naoružanja.

Su-30SM2 je dvomotorni dvosjed dizajniran za misije zračne nadmoći, kopnenih napada i pomorskih udara, a njegov radar N035 Irbis-E omogućuje domet otkrivanja do 400 kilometara za veće zračne ciljeve i mogućnost praćenja do 30 ciljeva istovremeno. Motori AL-41F-1S, izvedeni iz modela Su-35, nude veći potisak i učinkovitost goriva u usporedbi s ranijim pogonom tipa AL-31FP, omogućujući maksimalnu brzinu od dva maha i borbeni radijus od približno 1500 kilometara.

Ova sposobnost omogućuje Bjelorusiji projiciranje zračne snage preko svojih granica, praćenje aktivnosti NATO-a u susjednoj Poljskoj i baltičkim državama te podršku operacijama s Rusijom. Istovremeno, sposobnost Su-30SM2 da nosi širok raspon streljiva, uključujući precizno vođene bombe i protubrodske rakete, povećava kapacitet Minska za obrambene i ofenzivne operacije.

Su-30SM2 podržava širok raspon streljiva, uključujući rakete zrak-zrak poput R-77 i R-73, precizno vođeno oružje zrak-zemlja poput krstareće rakete Kh-59MK2 i bombe KAB-250 te potencijalno hipersonične rakete poput Kh-47M2 Kinžal. Ima mlaznice s vektorskim upravljanjem potiskom za poboljšane manevarske sposobnosti, digitalni sustav upravljanja fly-by-wire i nadograđene mogućnosti elektroničkog ratovanja, uključujući podvozje za ometanje SAP-a 518.

Njegov pak sustav podatkovne veze OSNOD, koji dijeli s modelom Su-57, omogućuje umrežavanje na bojištu u stvarnom vremenu i potencijalnu kontrolu dronovima. Dizajniran za zračnu nadmoć, kopnene napade i pomorske udare, Su-30SM2 pruža Bjelorusiji i drugim operaterima fleksibilnu platformu sposobnu za izvršavanje misija dugog dometa i visoke preciznosti u osporavanom zračnom prostoru.

Mutan financijski aspekt nabave

Vojni analitičari ističu da najnoviji bjeloruski lovci pružaju toj zemlji modernu platformu za odvraćanje potencijalnih prijetnji i potvrđivanje njezine vojne prisutnosti u regiji koju obilježavaju rastuća prisutnost NATO-a te rat u susjednoj Ukrajini. Geopolitički kontekst koji prati isporuku Su-30SM3 ključan je za razumijevanje njezinog značenja jer je Bjelorusija kao blizak ruski saveznik imala ulogu u sukobu u Ukrajini, dopuštajući Kremlju da koristi njezin teritorij za operacije i domaćinstvo zajedničkih vojnih vježbi poput Zapada 2025, zakazanih za rujan ove godine.

Za procjenu regionalne relevantnosti modela Su-30SM2 potrebna je komparativna analiza s drugim borbenim avionima koje koriste bjeloruski susjedi, poput ukrajinskih F-16AM, pribavljenih iz zapadnoeuropskih izvora, te poljskih F-16C/D Block 52+, s planovima Varšave za nabavu F-35A do kraja iduće godine. Njegove prednosti u usporedbi sa suparnicima iz susjedstva uključuju veliki domet, nosivost do osam tona naoružanja i djelovanje u problematičnim okruženjima, ali zaostaje u sposobnostima prikrivenosti te se oslanja na ruske lance opskrbe, suočene sa sankcijama. U usporedbi s aktualnim sustavima u neposrednoj blizini, Su-30SM2 nudi Bjelorusiji robusnu višenamjensku platformu, iako njegova učinkovitost ovisi o obuci posade i održavanju tehničke spremnosti.

Ipak, financijski aspekti isporuke dovode u pitanje sposobnosti Minska da pokrije takve akvizicije. Bjelorusko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o ruskim energetskim subvencijama i trgovini, opterećeno je zapadnim sankcijama uvedenim od 2020. zbog političke represije i uloge te zemlje u sukobu u Ukrajini. Ugovor iz 2017. za 12 zrakoplova Su-30SM procijenjen je na otprilike 600 milijuna dolara, ali uvjeti plaćanja nisu objavljeni. Analitičari nagađaju da je Rusija možda osigurala Su-30SM2 kao dio paketa vojne pomoći, aranžmana vezane trgovine ili subvencioniranog zajma, s obzirom na ekonomska ograničenja Bjelorusije.

Ruska povijest nuđenja povoljnih uvjeta saveznicima, kao što je to činila s Iranom i Indijom, podupire tu mogućnost, ali može ukazivati i na osjetljiv financijski ili politički angažman. Iako ne postoje dokazi koji potvrđuju da su zrakoplovi dar ili posudba, strateški interes Rusije da ojača bjelorusku vojsku sugerira spremnost da apsorbira neke troškove da bi održala utjecaj u regiji, istovremeno nudeći Minsku odgovor na veće djelovanje NATO-a u neposrednoj blizini i signalizirajući jačanje njihova saveza.