'Moja bijeda, tvoj raj'

Bijes na Kanarima, ne mogu živjeti od turista: Nećemo više biti vaša 'krava muzara'!

27.04.2024 u 13:56

Bionic
Reading

Stanovnici Kanarskih otoka sve snažnije izražavaju bijes protiv pretjerane turističke izgradnje koja uništava okoliš i njihove živote. Sedam glavnih Kanarskih otoka dom su za 2,2 milijuna ljudi, a primili su gotovo 14 milijuna međunarodnih posjetitelja 2023., što je 13 posto više nego prethodne godine.

Prosvjedi nisu usmjereni protiv samih turista, ljudi koji dolaze, kažu aktivisti, već protiv vlasti koje su stvorile sustav koji se toliko ide u prilog investitora, a na štetu lokalnih zajednica.

Turistička industrija čini 35% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na Kanarskim otocima, a lokalno stanovništvo se slaže da otoci ne mogu preživjeti bez turizma. No, također se pitaju mogu li lokalne zajednice i okoliš preživjeti turizam ako stvari ostanu takve kakve jesu.

U čemu je problem? Turizam je 'krava muzara' - ali ne za lokalno stanovništvo. Ako tražite što stoji iza vala prosvjeda, morate se osvrnuti desetljećima unatrag, kaže Sharon Backhouse za Sky News.

Turistički model na Kanarskim otocima nije mijenjan od razdoblja prije turističkog buma 1980-ih, kada su otoci 'očajnički pokušavali' privući ulaganja, objašnjava ona. Tadašnji odgovor bio je model koji je bio 'nevjerojatno velikodušan' prema investitorima, koji plaćaju samo četiri posto poreza i mogu izvlačiti zarađeni novac daleko od Kanara.

Ranije ove godine grafiti protiv turista su preplavili Tenerife.

Andy Ward, direktor Tenerife Estate Agents, kaže za Sky News da je medijska pokrivenost grafita 'turisti idite kući' bila '100 puta veća od stvarnosti na terenu', gdje je malo vidljivog neprijateljstva. Ali jedna poruka ispisana sprejem sažima sav jaz između stanovnika Kanarskih otoka i turista koji tamo hrle: 'Moja bijeda, tvoj raj'.

Više od trećine stanovništva Kanarskih otoka - gotovo 800 tisuća ljudi - u opasnosti je od siromaštva ili socijalne isključenosti, prema nedavnom izvješću ekološke skupine 'Ekolozi u akciji'. Prosječna plaća osoblja u restoranu i čistačica je između 1.050 i 1.300 eura mjesečno, kaže Ward, dok trošak najma stana može iznositi gotovo isto toliko.

Jedan od glavnih problema je nedostatak pristupačnih ili socijalnih stanova.

  • +15
Prosvjed na Kanarskim otocima Izvor: Profimedia / Autor: Manuel Navarro/NurPhoto/Shutters / Shutterstock Editorial / Profimedia

'Ovdašnje vlade potpuno su zanemarile ovu potrebu, umjesto toga prodaju zemljište za sve više hotele, luksuzne vile i stanove, koje si lokalno stanovništvo ne može priuštiti.'

Ono što je izazvalo bijes je što se turistima iznajmljuje 'potpuno neprimjerene i neadekvatne' prostore, poput malih stanova u stambenim zgradama. Propisi o kratkoročnim najmovima potpuna su zbrka, a stanodavci se ne potiču na dugoročno iznajmljivanje nekretnine jer moraju potpisati ugovore o dugotrajnom najmu, a ako stanari ne plate najamninu, može potrajati 18 mjeseci da ih isele.

Te stavove ponavlja i Kris Jones, britanski državljanin koji je rođen na Tenerifima. Jones vodi bar Drunk’n Duck, čiji su vlasnici bili njegovi roditelji.

'Mnogi hotelski zaposlenici prisiljeni su živjeti kamperskim naseljima koja su se pojavila na jugu otoka jer si ne mogu priuštiti ništa drugo', kaže Jones za SKy New. Backhouse ih naziva 'sirotinjskim gradovima', izgrađenim u sjeni 'uber luksuznih hotela'.

Jones postavlja pitanje zašto se građevinske dozvole izdaju hotelima bez osiguranja da će njihovi zaposlenici moći živjeti u blizini. Kaže da je ideja da stanovništvo otoka mrzi strane posjetitelje 'potpuno glupost' i aglašava da su prosvjedi protiv vlasti, a ne turista.

Prosvjednici smatraju da moraju poduzimati sve drastičnije korake kako bi se njihov glas čuo. Šest članova inicijative Canarias Se Agota - što u prijevodu znači Kanarski otoci su iscrpljeni - štrajkaju glađu od 11. travnja. Osim što zahtijevaju zaustavljanje turističke izgradnje i ograničavanje broja posjetitelja, aktivisti žele zaustaviti gradnju dvaju luksuznih odmarališta na Tenerifima.

Oba su se projekta suočila s pravnim preprekama na temelju ekoloških razloga zbog kojih je izgradnja pauzirana, ali su nalozi za zaustavljanje radova ukinuti početkom ove godine. Aktivisti tvrde da razvoj krši zakone o zaštiti okoliša, tvrdnje koje graditelji poriču. Aktivisti planiraju nastaviti štrajk glađu sve dok vlada ne intervenira, unatoč tome što je nekim štrajkašima potrebno bolničko liječenje.

Štrajkači glađu bili su među prosvjednicima na ulicama Tenerifa 20. travnja. Tri dana kasnije su se sastali s predsjednikom Kanarskih otoka, ali su njihovi zahtjevi odbijeni. Predstavnici štrajkaša izjavili su 26. travnja da se 'zdravstveno stanje šestorice pogoršava, ali su odlučni nastaviti' dok se njihovi zahtjevi ne ispune.

Prosvjednici također traže 'pristup dostojnom stanovanju', 'eko-porez' i 'trenutačne mjere za zaustavljanje ispuštanja otpadnih voda u more'.

Problem izgradnje turističkih odmarališta je u tome što na otoku jednostavno nemaju dovoljno resursa što se tiče vode, niti prostora za odlaganje svog toga smeća. Lokalci se osjećaju obespravljeno, otkinuti od svoga životnog prostora jer sve postaje turistički teritorij. Gradovi i sela u kojima su lokalni ljudi odrasli ili odlazili na odmor odjednom su potpuno neprepoznatljivi.

Koja su rješenja na stolu? Jedan od prijedloga je i boravišna pristojba koja bi se ulagala u zaštitu okoliša. Hotelska industrija protiv toga, ali istraživanja pokazuje da to ne bi odbilo turiste. Hotelijeri su umjesto toga predložili porez, koji je sličan PDV-u, ali gospođa Backhouse kaže da to ne prihvaćaju aktivisti 'jer opet, samo stavlja teret na lokalno stanovništvo da podupre sustav'.

Boravišna pristojba jedan je dio odgovora na zaštitu okoliša, ali ne i na pitanje nesigurnosti posla i nedostupnih stanova.

Očekuje se da će se ove godine usvojiti nacrt zakona kojim bi se zabranilo da novoizgrađene nekretnine postanu kratkoročni najam i pooštrila pravila za postojeće nekretnine. Dolazi to nakon što službene brojke pokazuju da je broj kreveta za iznajmljivanje na otoku dosegao 220.409 u ožujku ove godine - povećanje od više od 40.000 u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

sve osim nogometa

Učitavanje...