Velika Britanija postigla je dogovor s devet europskih zemalja o formiranju zajedničke pomorske snage koja bi trebala djelovati kao dodatak NATO-u i odgovoriti na rastuću sigurnosnu prijetnju iz Rusije, navodi Guardian.

Načelnik britanske ratne mornarice, admiral Sir Gwyn Jenkins, izjavio je da Rusija ostaje ‘najveća prijetnja sigurnosti’, unatoč aktualnoj krizi na Bliskom istoku i zatvaranju Hormuškog tjesnaca nakon američko-izraelskog rata protiv Irana.

Riječ je o inicijativi unutar skupine Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEF), koju čini deset država: Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, pet nordijskih i tri baltičke zemlje. Nova pomorska komponenta zamišljena je kao multinacionalna snaga koja bi bila spremna za brzo djelovanje, uključujući i moguće borbene operacije.

Za razliku od NATO-a, u ovoj inicijativi ne sudjeluju Sjedinjene Američke Države. Odnosi Londona i Washingtona dodatno su se pogoršali zbog neslaganja oko pristupa krizi na Bliskom istoku, osobito oko pitanja Hormuškog tjesnaca.

Prema riječima britanskih dužnosnika, američka strana zagovara agresivniji pristup, dok su Velika Britanija i Francuska sklonije obrambenim patrolama, što je izazvalo kritike iz Washingtona.

U međuvremenu, britanska mornarica upozorava na povećanu aktivnost Rusije. U posljednje dvije godine zabilježen je rast ruskih upada u britanske vode za gotovo trećinu, uključujući operacije podmornica koje su, prema navodima Londona, pratile podmorsku infrastrukturu.

Planirana pomorska snaga imala bi zapovjedništvo u britanskoj bazi Northwood te bi se fokusirala na zajedničku obuku i operativnu spremnost. Jenkins je naglasio da bi snaga bila sposobna ‘odmah djelovati’ s konkretnim vojnim planovima i integriranim kapacitetima.

Istodobno, britanska mornarica suočava se s vlastitim izazovima. Tijekom početka sukoba s Iranom zabilježeni su problemi s raspoloživošću brodova, a razarač HMS Dragon raspoređen je tek tri tjedna nakon napada na bazu Akrotiri na Cipru, uz tehničke poteškoće.

Vojni izvori navode da je riječ o dugogodišnjem problemu nedovoljnog ulaganja u brodogradnju i obrambeni sustav.

Britanija planira modernizaciju flote, uključujući uvođenje besposadnih pratećih brodova u iduće dvije godine, kako bi se povećala učinkovitost uz smanjenje troškova.

Dodatni izazov predstavlja i provedba sankcija protiv Rusije. Iako je London najavio zapljenu tankera iz tzv. ‘sjenovite flote’, takve mjere zasad nisu provedene, dok su druge europske zemlje već poduzele slične korake.

Prema dostupnim podacima, od kraja ožujka kroz britanske vode prošlo je 98 tankera pod sankcijama, unatoč upozorenjima britanske vlade.