Europska unija zatražila je da vlasti u Bosni i Hercegovini povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske provedu poštujući europsku regulativu i obveze koje su ranije preuzeli potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te ugovor o Energetskoj zajednici, objavili su u četvrtak lokalni mediji.
Parlament Federacije BiH prihvatilo je 15. travnja izmjene zakona o plinovodu Južna interkonekcija, a bosanskohercegovačka vlada i predsjedništvo odmah nakon toga odobrili su prijedlog međudržavnog sporazuma koji bi se trebao potpisati s Hrvatskom, vjerojatno već u Dubrovniku na samitu Inicijative triju mora.
Za investitora s pravom koncesije na plinovod u razdoblju od 30 godina time je određena američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy sa sjedištem u Wyomingu, odnosno njezina istoimena podružnica registrirana u Sarajevu.
Ta je tvrtka u SAD-u osnovana tek 2025. godine i nema nikakvih iskustava s infrastrukturnim projektima poput plinovoda, koji bi se gradio u BiH i povezao s plinskom mrežom u Hrvatskoj preko Zagvozda. Tvrtku, međutim, vode osobe bliske administraciji Donalda Trumpa.
vezane vijesti
Privatna tvrtka u zakonu presedan i za BiH
Uvođenje privatne tvrtke u zakon presedan je čak i za BiH, a Transparency International ranije je upozorio kako to otvara prostor "ogromnoj korupciji".
"Osim što mogućnost preferiranja osobnih, komercijalnih ili političkih interesa pojedinih aktera na štetu interesa građana BiH, uspostava ovakve prakse u zemlji s jednom od najviših razina korupcije u Europi dovela bi do katastrofalnih posljedica kod realizacije strateški važnih projekata", navodi se u reakciji Transparecyja.
Direktor tajništva Energetske zajednice Artur Lorkowski koji je ovog tjedna boravio u Sarajevu upozorio je nakon usvajanja zakona da buduća plinska infrastruktura u BiH "mora odgovarati propisima i zahtjevima EU".
Portal istraga.ba u četvrtak je objavio je presliku pisma koje je šef delegacije EU u BiH Luigi Soreca 13. travnja uputio predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i premijeru Federacije Nerminu Nikšiću te resornim ministrima.
Podsjetio je kako se BiH obvezala na cjelovitu provedbu Trećeg energetskog paketa koji predviđa liberalizaciju tržišta električne energije i plina no "kontinuirano ne provodi obveza iz ugovora o Energetskoj zajednici, što je dugogodišnji problem sa rizicima narušavanja reforme energetskog sektora zemlje i njenih širih težnji u europskim integracijama”, napisao je Soreca u pismu upućenom dva dana prije usvajanja zakona u federalnom parlamentu.
Istaknuo je kako bi BiH zakone koje planira donijeti morala koordinirati sa službama EU kako bi ih uskladila s europskim standardima.
"Na taj način, Bosna i Hercegovina može nastaviti s napretkom na svom europskom putu i izbjeći propuštanje prilika za dalju integraciju, kao i financijskih prilika", napisao je Soreca.
Europska unija ranije je nudila BiH financijsku potporu za povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske preko Slavonskog i Bosanskog Broda no to je 2015. godine blokirao Milorad Dodik uz konstataciju kako "ne želi plin iz Hrvatske". Tada je propao grant od milijun eura kojega je Europska komisija osigurala za izradu studije izvodljivosti u najavu spremnosti za nastavak dalje financijske potpore tom projektu.
