Pregovori o pristupanju Moldavije Europskoj uniji trebali bi početi već u lipnju, a članstvo bi moglo uslijediti do kraja 2028. godine. No ako taj proces zapne, moldavska vlada razmatra alternativno rješenje koje bi moglo potpuno promijeniti političku kartu Europe
Republika Moldavija želi postati članica Europske unije, a neuspjeh tog projekta mogao bi dovesti do poteza bez presedana – ujedinjenja s Rumunjskom, piše Heute.
Zemlja s oko 2,3 milijuna stanovnika, smještena između Rumunjske i Ukrajine, već je godinama snažno gospodarski povezana s Europskom unijom. Strah od ruskog utjecaja i mogućih sigurnosnih prijetnji dodatno je ubrzao približavanje Bruxellesu nakon 2014. godine. Moldavija je 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU-u, a parlament je 2024. većinom glasova podržao europski put zemlje.
Cilj moldavskih vlasti ostaje jasan – postati članica Europske unije najkasnije do 2028. godine. Ako se to ipak ne ostvari, postoji i takozvani plan B, otkrio je zamjenik premijera Eugen Osmochescu u razgovoru za Euractiv. Riječ je o mogućem ujedinjenju s Rumunjskom. Osmochescu pritom naglašava da je pristupanje Europskoj uniji i dalje apsolutni prioritet moldavske politike.
vezane vijesti
Moldavija čeka signal Europe
Prema njegovim riječima, dezinformacijske kampanje godinama nastoje narušiti povjerenje građana u Europsku uniju, pri čemu su neke od njih imale i određen uspjeh. Zato smatra da su Moldaviji potrebni jasni politički signali iz Bruxellesa.
Europska komisija najavila je mogućnost otvaranja prvih pregovaračkih poglavlja već 16. lipnja. ‘To bi bio jasan signal i upravo je to naš cilj’, rekao je ministar.
Za razliku od Ukrajine, Osmochescu ne odbacuje mogućnost svojevrsnog postupnog približavanja Europskoj uniji kroz različite oblike pridruženog statusa. Svaki korak koji Moldaviju približava članstvu, smatra, pomaže učvršćivanju reformi i smiruje zabrinutost birača. Istodobno priznaje da i sama Moldavija mora odraditi svoj dio posla te nastaviti s nužnim reformama.
Mnogi Moldavci imaju rumunjsko državljanstvo
Mogućnost ujedinjenja s Rumunjskom u moldavskom slučaju ne bi predstavljala tako radikalan zahvat kao što bi to bilo u većini drugih država. Oko 35 posto stanovnika Moldavije posjeduje rumunjsko državljanstvo, rumunjski je službeni jezik, a neovisna moldavska država postoji tek od 1991. godine.
‘Naravno da bi nastali određeni troškovi’, rekao je Osmochescu govoreći o mogućem scenariju ujedinjenja. ‘Njih bi trebale snositi Rumunjska i Europska unija. Ipak, ti troškovi ne bi bili usporedivi s onima koji su nastali tijekom ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke.’
