HRVATSKO PRAVOSUĐE

Bez iskoraka u suđenjima za ratne zločine

  • Autor: Hina
  • Zadnja izmjena 20.03.2009 13:34
  • Objavljeno 20.03.2009 u 13:32
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Organizacija za ljudska prava, Centar za mir nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Documenta i Građanski odbor za ljudska prava, koji prate suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, ocijenili su danas da pravosudna izvršna i zakonodavna tijela u 2008. godini nisu učinila očekivani kvalitativni iskorak u tim suđenjima.

'Najozbiljniji problemi koji se prenose iz godine u godinu su još uvijek nepovoljan politički kontekst, nedostatni kadrovski i tehnički uvjeti za procesuiranje ratnih zločina, nedostatna primjena zakonskih mogućnosti za zaštitu svjedoka i veliki broj presuda donesenih u odsutnosti', rekla je na konferenciji za novinare u Centru za ljudska prava predstavnica Documente Vesna Teršelič

Tri organizacije za zaštitu ljudskih prava pratile su lani 22 suđenja za ratne zločine gdje je 47 optuženika prisustvovalo suđenju dok se za 31 sudilo u odsutnosti.

Udruge smatraju da je 2008. godina obilježena izravnom intervencijom Hrvatskog sabora u prvostupanjski proces protiv prvookrivljenika za ratni zločin počinjen protiv civila u Osijeku Branimira Glavaša čime je demonstrirana moć politike u odnosu na pravosuđe. Teršelič ističe kako su kritični i prema odluci Ustavnog suda o ukidanju pritvora suoptuženicima u tom procesu. 'Time se odašilju poruke da će zločin, ako pridonosi nekim 'višim' ciljevima biti dopušten i 'pokriven' odnosno da su neki drugi motivi, a ne utvrđivanje činjenica i odgovornosti počinitelja u osnovi sprovođenja kaznenih djela', rekla je Teršelič.

Katarina Kruhonja
iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava ističe kako su suđenja još uvijek neučinkovita sa dugim prekidima i ponavljanjem postupaka. Poseban su problem neprecizne optužnice sa velikim brojem okrivljenika od kojih se neke ne tereti ni za jednu konkretnu radnju te koje se često mijenjaju i po nekoliko puta dok se istrage, takoreći, provode na glavnim raspravama.

Kruhonja ipak drži da je od 2004. do danas učinjen značajan iskorak, jer je raščišćen veliki broj predmeta te ipak smanjen broj suđenja u odsutnosti. No, dodaje kako i dalje imamo veliki broj neistraženih ratnih zločina i nedovoljno kapaciteta da se to učini.

Stoga organizacije za ljudska prava drže da je potrebno oživjeti rad istražnih centara pri četiri županijska suda te ojačati specijalizirane timove državnog odvjetništva. Suđenja za ratne zločine provode se na desetak županijskih sudova, a županijski državni odvjetnici prema mišljenju ove tri organizacije nisu za svoj rad dovoljno specijalizirani.

Čelnik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić problem vidi i u sve manje medijskog interesa za suđenja za ratne zločine što pridonosi i stvaranju klime nezainteresiranosti društva da se ti zločini zaista procesuiraju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi