'Zaustavio sam sedam ratova i u svima je bilo na tisuće žrtava. Nijedan predsjednik ni premijer, pa nijedna država, nikada nisu napravili ništa slično tome. I napravio sam to samo u sedam mjeseci. Nakon što sam zaustavio sve ove ratove, neki kažu da bih trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir za svako od tih postignuća. Ali za mene bi prava nagrada bila da sinovi i kćeri odrastu jer više ne bi bilo ubijanja. Ne zanimaju me nagrade, nego spašavanje života', poručio je Trump prije svega nekoliko dana tijekom govora pred Općom skupštinom UN-a.

Iako se pravio da ga Nobelova nagrada ne zanima, o njegovoj želji da je osvoji govori se već mjesecima. A navodno je bilo i lobiranja. No to lobiranje bit će kontraproduktivno, piše Reuters. Odbor za dodjelu nagrade preferira raditi neovisno, zaštitivši se od vanjskih pritisaka, rekao je Reutersu jedan od njegovih članova.

Umjesto toga, to petočlano tijelo moglo bi odlučiti nagraditi humanitarnu organizaciju koja djeluje u okruženju gdje je njihov rad postao zahtijevniji, dijelom i zbog činjenice da je Trumpova administracija srezala američku pomoć.

To bi, između ostalog, moglo značiti dodjelu nagrade UN-ovoj agenciji za izbjeglice (UNHCR), UN-ovom fondu za djecu (UNICEF), Crvenom križu, organizaciji Liječnici bez granica ili lokalnoj inicijativi poput Sudanskih soba za hitne intervencije.

'Nema nikakve šanse'

'On nema nikakve šanse dobiti Nobelovu nagradu za mir', rekao je povjesničar nagrade Asle Sveen, navodeći Trumpovu podršku Izraelu u ratu u Gazi i pokušaje zbližavanja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kao glavne razloge.

Temelj dodjele nagrade nalazi se u oporuci Alfreda Nobela, koja kaže da nagradu treba dobiti osoba 'koja je najviše ili najbolje doprinosila zbližavanju među narodima'.

To nije nešto čime se Trump bavi, smatra Nina Graeger, ravnateljica Norveškog instituta za istraživanje mira.

'On je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog sporazuma o klimi, pokrenuo je trgovinski rat s dugogodišnjim prijateljima i saveznicima', rekla je Graeger za Reuters. 'To baš i nije ono na što pomislimo kada govorimo o mirnom predsjedniku ili nekome tko je doista zainteresiran za promicanje mira.'

Neočekivani dobitnici Nobelove nagrade za mir

Bilo je, dakako, i iznenađujućih laureata u prošlosti – Barack Obama manje od osam mjeseci nakon što je postao američki predsjednik, ili Henry Kissinger, savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a, usred Vijetnamskog rata.

'Ponekad su ljudi dobivali Nobelovu nagradu za mir unatoč brutalnoj i autoritarnoj prošlosti ili činjenici da su doprinosili zlu, ili barem nepravdi', rekao je Henrik Syse, bivši član Norveškog Nobelovog odbora.

'Ali tada su jasno shvatili da su te stvari bile pogrešne i poduzeli potrebne korake kako bi ih ispravili', dodao je, spominjući primjer F. W. de Klerka, posljednjeg južnoafričkog lidera iz doba apartheida, koji je 1993. godine nagradu dobio zajedno s Nelsonom Mandelom.

Ako bi Trump uspio izvršiti pritisak na Putina da okonča rat u Ukrajini ili na izraelskog čelnika Benjamina Netanyahua da zaustavi rat u Gazi, moglo bi ga se ozbiljnije razmatrati kao kandidata, dodala je Graeger.

Intenzivna kampanja lobiranja

Mnogi su lobirali da osvoje Nobelovu nagradu za mir, ali nitko to nije činio intenzivnije od Trumpa. Svoju je poziciju američkog predsjednika više puta iskoristio da tvrdi kako bi trebao dobiti nagradu, uključujući i obraćanje Općoj skupštini UN-a u utorak.

No lobiranje je općenito kontraproduktivno, rekao je Asle Toje, zamjenik predsjednika aktualnog Norveškog Nobelovog odbora.

'Ovakve kampanje utjecaja imaju više negativan nego pozitivan učinak. Razgovaramo o tome u odboru. Neki kandidati guraju to jako snažno i to nam se ne sviđa', rekao je Toje, naglašavajući kako ne govori o konkretnoj osobi.

'Navikli smo raditi u zaključanoj prostoriji, bez pokušaja da se utječe na nas. Dovoljno nam je teško postići dogovor i bez dodatnih vanjskih pritisaka', dodao je.

Voditelj aktualnog odbora naglasio je da im vanjski utjecaji ne utječu na rad.

''Svi političari žele osvojiti Nobelovu nagradu za mir', rekao je Joergen Watne Frydnes za Reuters. 'Nadamo se da su ideali na kojima počiva Nobelova nagrada za mir nešto čemu bi svi politički čelnici trebali težiti... Mi registriramo zanimanje, u SAD-u i širom svijeta, ali izvan toga, radimo na isti način kao i uvijek.'

Tko bi mogao dobiti nagradu?

Osim neke humanitarne organizacije, odbor bi mogao istaknuti i UN-ove institucije, poput Međunarodnog suda pravde ili samih Ujedinjenih naroda, koji ove godine obilježavaju 80. obljetnicu.

Mogao bi istaknuti i novinare, u godini kada je u izvještavanju poginulo više novinara nego ikad ranije – većinom u Gazi. Ako bi se odlučilo tim putem, nagradu bi mogli dobiti Odbor za zaštitu novinara ili Reporteri bez granica.

Također, u obzir bi mogli doći lokalni posrednici koji pregovaraju o prekidima vatre i omogućavanju pristupa pomoći u konfliktima, poput mirovnih odbora u Srednjoafričkoj Republici, West Africa Network for Peacebuilding mreže ili Odbora starješina i posrednika u El Fasheru, Darfur.

'Bilo koja od ovih opcija bila bi dostojna nagrade', rekao je Karim Haggag, čelnik Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.