„Zemlje moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove. I morat ćemo braniti Grenland”, poručio je Trump u petak, odgovarajući na pitanje novinara, prenosi BBC.

Dodao je i da će SAD to učiniti „lakšim ili težim putem”. Bijela kuća potvrdila je da administracija razmatra kupnju tog poluautonomnog danskog teritorija, članice NATO-a, ali iz Washingtona ne isključuju ni mogućnost jednostranog preuzimanja silom.

I Danska i Grenland odbacile su bilo kakvu ideju o prodaji. Danska je jasno poručila da bi vojna akcija označila kraj transatlantskog obrambenog saveza.

Zašto je Grenland toliko važan?

Iako je riječ o najrjeđe naseljenom području na svijetu, njegov položaj između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga ključnim za sustave ranog upozorenja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor brodova u regiji. Trump već godinama tvrdi da je Grenland presudan za nacionalnu sigurnost SAD-a, pri čemu bez dokaza navodi da je „posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima”.

Sjedinjene Države ondje već imaju stalno raspoređeno više od stotinu vojnika u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, objektu koji Washington kontrolira još od Drugog svjetskog rata. Prema sporazumima s Danskom, SAD mogu rasporediti koliko god vojnika smatraju potrebnim. No Trump tvrdi da je takav aranžman premalo.

„Zemlje ne mogu sklapati devetogodišnje ugovore ili čak stogodišnje ugovore”, rekao je. „Morate imati vlasništvo.” U svom prepoznatljivom stilu dodao je: „Volim kineski narod. Volim ruski narod. Ali ne želim ih za susjeda na Grenlandu, to se neće dogoditi.”

„I usput, NATO to mora shvatiti”, zaključio je.

Reakcija saveznika

Glavne europske zemlje i Kanada, kao danski saveznici u NATO-u, ovoga su se tjedna jasno svrstali uz Kopenhagen i Nuuk, ponavljajući da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa”. Naglasili su i da su jednako zainteresirani za sigurnost Arktika kao i SAD te da se o tome mora pregovarati „kolektivno”. Uz to, pozvali su na poštovanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica.

Zabrinutost oko sudbine Grenlanda ponovno se rasplamsala nakon što je Trump u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venezuele u pokušaju da uhvati tamošnjeg predsjednika Nicolása Madura. Trump je već 2019., tijekom svog prvog mandata, ponudio Danskoj kupnju Grenlanda, no prijedlog je glatko odbijen.

Američki državni tajnik Marco Rubio sljedeći će tjedan razgovarati s danskim dužnosnicima o situaciji.

Interes raste zbog bogatstva resursa

U posljednjim godinama značajno je porastao interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke zemne minerale, uran i željezo. Oni postaju sve dostupniji zbog topljenja leda uzrokovanog klimatskim promjenama. Znanstvenici sve ozbiljnije procjenjuju da bi pod ledom mogle biti i velike rezerve nafte i plina.

U zajedničkoj izjavi u petak navečer, čelnici grenlandskih stranaka, uključujući i oporbene, oštro su reagirali na američki pritisak. „Neka SAD prestane s nepoštovanjem prema našoj zemlji”, poručili su. „Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani. Budućnost Grenlanda mora odlučiti grenlandski narod.”