Američkog predsjednika su u dvosatnom intervjuu za New York Times 7. siječnja pitali je li mu važnije da SAD preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina star vojni savez, a ovo je pitanje posljednjih dana postalo još aktualnije za europske saveznike Amerike jer su Trump i njegovi suradnici pojačali retoriku o namjeri preuzimanja samoupravnog danskog teritorija.

Trump nije izravno odgovorio, ali je, prema navodima lista objavljenima u četvrtak, priznao da bi njegova administracija možda morala birati između te dvije opcije, prenosi Politico.

Na pitanje zašto inzistira na tome da SAD mora kontrolirati Grenland, Trump je rekao: 'Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Smatram da vlasništvo daje nešto što ne možete postići ako govorite o zakupu ili ugovoru. Vlasništvo vam daje stvari i elemente koje ne možete dobiti samo potpisivanjem dokumenta.'

Predsjednik SAD-a također je rekao da se ne osjeća odgovornim prema međunarodnom pravu i da ga ograničava samo njegova savjest. 'Moja vlastita moralnost. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti', rekao je.

'Ne trebam međunarodno pravo', dodao je.

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je 5. siječnja da bi američka invazija na Grenland značila kraj NATO-a. 'Ako SAD odluči vojno napasti drugu zemlju članicu NATO-a, tada sve prestaje, uključujući NATO, a time i sigurnost uspostavljena nakon završetka Drugog svjetskog rata', rekla je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je u svom godišnjem govoru o vanjskoj politici u četvrtak izjavio da se Washington 'postupno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je nekoć promicao'.

Trump, koji je već dugo skeptičan prema NATO-u, ponovno je doveo u pitanje svoju predanost savezu ovoga tjedna, rekavši da nije uvjeren da bi NATO priskočio u pomoć Washingtonu u krizi. 'Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako nam zaista zatreba', objavio je na Truth Socialu, iako je dodao da će SAD i dalje podržavati svoje saveznike u tom savezu.