Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić s delegacijom boravi u dvodnevnom službenom posjetu Kosovu gdje je održano niz bilateralnih sastanaka s najvišim dužnosnicima te zemlje, između ostalih s predsjednicom Atifetom Jahjagom i premijerom Hashimom Thacijem, a takvi posjeti hrvatskih dužnosnika s posebnom se pažnjom prate u Beogradu
Bilateralni odnosi s Kosovom iznimno su važni za Hrvatsku jer na tamošnjem tržištu, koje se ubrzano razvija, vidi priliku za ulaganja našeg posrnulog gospodarstva. Ipak, odnosi s Kosovom za sobom nose i teret neriješenih statusnih odnosa sa Srbijom, koja ga još uvijek smatra svojom odbjeglom pokrajinom. Bebić na Kosovo dolazi u trenutku kada su konačno obnovljeni pregovori na relaciji Priština - Beograd o tehničkim pitanjima poput verifikacija školskih diploma nakon sukoba oko graničnih prijelaza Brnjak i Jarinje, koje Srbija i kosovski Srbi smatraju tek administrativnima, a koji su prijetili da se pretvore u otvoreni rat lokalnog srpskog stanovništva sa snagama KFOR-a.
Prilikom posjeta predsjednice Vlade Jadranke Kosor Kosovu, krajem kolovoza ove godine, eskalirao je pravi verbalni rat u kojem se nisu štedjele riječi na relaciji Beograd –Zagreb i koji je doveo do zahlađenja odnosa Hrvatske i Srbije
U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija kažu da Hrvatska želi razvijati dobre odnose i sa Srbijom i s Kosovom, ali treba imati u vidu da je službeni Zagreb priznao Kosovo kao političku realnost i da se shodno tome ponašamo bez obzira na eventualne kritike iz Beograda, pa i u kontekstu najnovijega posjeta predsjednika Sabora Luke Bebića Prištini
Također, Hrvatska se zalaže da obje zemlje u međusobnim dogovorima pronađu obostrano prihvatljivo rješenje koje će pridonijeti stabilizaciji regije. Tome sigurno neće pridonijeti izjava ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića koji smatra da se ta zemlja ne treba odreći ni ratne opcije da bi vratila Kosovo u okrilje svoje države.
S druge strane, Luka Bebić je odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU priznanjem Kosova izjavio da se za članstvo 'moraju ispuniti određeni uvjeti i da se nadamo da nitko neće ući na privilegiran način', što se sigurno neće svidjeti Beogradu.
Očito je da će Hrvatska i nakon novijeg posjeta jednog od najviših državnih dužnosnika Kosovu, iako u odlasku, ostati razapeta između želje za uspješnim gospodarskim djelovanjem u Srbiji i Kosovu, kao svojih iznimno važnih vanjskotrgovinskih partnera, i njihova međusobnog odnosa koji je na rubu rata. Činjenica je da Srbija zbog bremenitih hrvatsko-srpskih odnosa zamjera Zagrebu postupke koje drugima tolerira - po primjer ne trebamo daleko ići, samo do Slovenije.
